ZAGREB U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u srijedu ocjenjuju kako je stopa rasta BDP-a u drugom tromjesečju ove godine premašila njihova očekivanja.

»Danas objavljeni podaci o kretanju BDP-a pokazuju da je rast u skladu s očekivanjima nastavljen i u drugomu ovogodišnjem kvartalu. Međutim, stopa rasta je prema prvoj procjeni iznosila 2,8 posto, što je znatno premašilo prosjek očekivanja analitičara u nedavno provedenom istraživanju Hine, ali i očekivanja HGK«, navode iz Komore.

Pritom naglašavaju da stvarna kretanja u gospodarstvu već dulje potiču revidiranje procjena na više.

Za prvih šest mjeseci ove godine kumulativni rast na godišnjoj razini također je iznosio približno 2,8 posto čemu su pridonijele sve kategorije ukupne potražnje. Najveći doprinos i dalje je dolazio od robnog izvoza koji je unatoč znatnom usporavanju rasta i dalje najviše poticao rast BDP-a, smatraju analitičari HGK.

Napominju da je među kategorijama domaće potražnje na rast BDP-a najviše utjecalo kretanje potrošnje stanovništva. Ta je kategorija, potaknuta rastom plaća, učincima pada cijene sirove nafte na raspodjelu potrošnje te rastom potrošačkog optimizma, imala tek nešto manji utjecaj od robnog izvoza. Značajan doprinos ostvarenom rastu BDP-a dale su investicije u fiksni kapital, koje su dijelom pod utjecajem korištenja europskih fondova, a dijelom oporavka poslovnog raspoloženja, također značajno povećane po stopi (6,3 posto) najvišoj od trećega kvartala 2008. godine.

Doprinos rastu BDP-a u prvoj polovici godine dali su i državna potrošnja i izvoz usluga, ali je on u tom razdoblju ipak bio manje izražen nego kod prethodno navedenih kategorija.

Tako se ostvareni rast BDP-a i dalje temeljio na kombinaciji povoljnih kretanja u međunarodnom okruženju te na pozitivnim pomacima u domaćoj ekonomiji, koja se ogledaju u većini makroekonomskih pokazatelja osim u kretanju zaposlenosti, zaključuju u HGK.

Napominju kako je povećana ukupna potražnja utjecala na povećanu proizvodnju roba i usluga u svim skupinama djelatnosti kako ih prati DZS, a najveći rast od 7,3 posto za prvu polovinu godine zabilježen je u prerađivačkoj industriji.

Međutim, upozoravaju da je rast potražnje pored povećane proizvodnje utjecao i na dinamičan rast uvoza roba i usluga koji zbog pokrivanja rastuće potražnje uvoznim robama i uslugama usporava rast BDP-a.

Tako je i ukupan doprinos neto inozemne potražnje, unatoč znatnom rastu izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, bio negativan, zaključuju u Komori.