Reakcije na podatke o gospodarskom rastu

HGK: BDP porastao pod utjecajem robnog izvoza i osobne potrošnje; HUP: To je odraz žilavosti privatnog sektora

Hina

Snimio Darko JELINEK / NL arhiva

Snimio Darko JELINEK / NL arhiva

Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu za 2,7 posto na godišnjoj razini ponajviše je pod utjecajem nastavka rasta robnog izvoza te daljnjeg oporavka osobne potrošnje, istaknuli su u utorak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK)



ZAGREB Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu za 2,7 posto na godišnjoj razini ponajviše je pod utjecajem nastavka rasta robnog izvoza te daljnjeg oporavka osobne potrošnje, istaknuli su u utorak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).


Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.


To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2 do 2,8 posto.




Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan (2,8 postotnih bodova), a među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, koja je po podacima DZS-a u prva tri mjeseca porasla 2,5 posto.


»Rastu osobne potrošnje doprinio je nastavak nominalnoga i realnoga rasta neto plaća, očiti lagani oporavak sklonosti potrošnji te i nadalje prisutan učinak pada prosječne cijene sirove nafte i naftnih derivata na raspodjelu raspoloživog dohotka. Praćenje kreditnih plasmana stanovništvu otežano je zbog učinaka konverzije kredita u švicarskim francima, ali krediti i dalje ne predstavljaju temelj za rast osobne potrošnje te se ukupna razina zaduženosti po tim plasmanima smanjuje«, komentiraju u HGK.


Navode i kako je rast robnog izvoza za 9,4, ali i izvoza usluga za 4,6 posto potpomognut nastavkom oporavka na razini cijele Europske unije, čija je dinamika rasta od 1,7 posto bila na razini prošlogodišnje.


Posebno važnim u HGK ističu podatak da je nastavljen i znatan rast bruto investicija u fiksni kapital i to po stopi od 4,3 posto, višoj nego u svim prošlogodišnjim kvartalima. Takva kretanja ukupne potražnje utjecala su na oporavak proizvodnje roba i usluga te je najveći utjecaj na rast BDP-a u prvom kvartalu imala prerađivačka industrija, ocjenjuju u HGK.


Nastavak rasta BDP-a i dalje je primarno rezultat povoljnih vanjskih okolnosti i odraz žilavosti i prilagodljivosti domaćeg privatnog sektora, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), komentirajući podatak o gospodarskom rastu u prvom tromjesečju od 2,7 posto.


»Zahvaljujući provedenom restrukturiranju privatni sektor iskoristio je sve unutarnje mogućnosti za jačanje svoje konkurentnosti, kako bi bio u poziciji iskoristiti prilike koje su se otvorile na izvoznim tržištima, ali i rast potrošnje na domaćem tržištu«, stoji u priopćenju HUP-a.


Navodi se i da je ostvareni rast »tek manjim dijelom posljedica mjera koje je poduzimala prethodna Vlada, dok na konkretne poteze aktualne Vlade još uvijek čekamo«.


 »Mogućnost rasta ograničena je zbog neprovođenja reformi, a rast kakav sada bilježimo nedovoljan je da bi omogućio značajniji napredak i oporavak zemlje. Zato je pokretanje reformi i dalje prioritet. Odlučna stabilizacija javnog duga te daljnja fiskalna konsolidacija mogu pozitivno doprinijeti kreditnom rejtingu i cijeni zaduživanja države te privatnog sektora«, naglašava se u priopćenju HUP-a.