Srijeda, 23. svibnja 2012.
GfK istraživanje

Građani sve manje vjeruju bankama i Rohatinskom

Bankrot Credo banke također utjecao na građane / Foto Nikola VILIĆ /CROPIX
Bankrot Credo banke također utjecao na građane / Foto Nikola VILIĆ /CROPIX
Autor: HINA
Objavljeno: 6. veljače 2012. u 16:11

To je, smatraju istraživači, vjerojatno odraz općeg stanja u zemlji i financijske krize u eurozoni te bankrota Credo banke i procjene regularnost poslovanja nekih drugih banaka

ZAGREB  Povjerenje hrvatskih građana u banke od ljeta do prosinca prošle godine je palo, pokazuje istraživanje agencije GfK »Financial Market Data Services« provedeno na tisuću ispitanika tijekom prosinca prošle godine.

Udio onih koji smatraju da se štednjom u bankama građani izlažu riziku kad je u pitanju sigurnost štednje, porastao je s 10 posto u drugom, na 17 posto u posljednjem lanjskom tromjesečju, a udio onih koji smatraju da nema rizika istovremeno je pao sa 39 na 24 posto.

U GfK-u podsjećaju da je od 2000. do 2007. godine povjerenje u banke kontinuirano raslo, a onda je s početkom gospodarske krize značajno palo pri čemu je smanjen udio građana koji nisu percipirali nikakav rizik za sigurnost štednje, a povećan udio onih koji su taj rizik procjenjivali jako velikim.

U drugom kvartalu prošle godine povjerenje je ponovno poraslo, ali uslijedio je pad u drugom lanjskom polugodištu. To je, smatraju istraživači, vjerojatno odraz općeg stanja u zemlji i financijske krize u eurozoni te bankrota Credo banke i procjene regularnost poslovanja nekih drugih banaka.

Također, drže u GfK-u, sve se češće čuju informacije o krizi u zemljama iz kojih dolaze banke matice i o njihovim možebitnim potezima u zemljama jugoistočne Europe pa je takvo okružje dovelo je i do smanjenja štednje u hrvatskim bankama.

Međutim,  banke se u Hrvatskoj kao i cijeli bankarski sustav procjenjuju se znatno bolje u usporedbi s nekim drugim društvenim i političkim institucijama. Iako je razina povjerenja još uvijek visoka, u usporedbi s 2010. godinom povjerenje u HNB i guvernera je palo, a povjerenje u banke nije se značajnije mijenjalo, navodi se.

Kriza u eurozoni, naročito u zemljama iz kojih dolaze vlasnici banaka koje posluju u Hrvatskoj, dovela je do toga da se međunarodne bankarske grupacije dvojako procjenjuju – podjednaki je udio  građana koji percipiraju međunarodne grupacije kao jamac, ali i kao izvor rizika za sigurnost banaka kćeri u Hrvatskoj, pokazuje istraživanje GfK-a. 

Komentari

4
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • radnik1
    radnik1   Objavljeno: 7. veljače 2012. u 16:24

    I sve to pod zaštitom i visokim pokroviteljstvom Hrvatske države.

  • radnik1
    radnik1   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 19:45

    Ljudi banke vas pljačkaju na sve moguće i nemoguće načine,kojih najčešće niste ni svjesni.Evo u Novom listu od pretprošle subote (tiskano izdanje):

    NAPLATA BEZ ZNANJA KLIJENTA GRAĐANINTRAŽI OBJAŠNJENJE OD ERSTE BANKE
    Riječanin revoltiran »dovitljivošću« bankara

    U Erste banci ima tri računa, a banka je, kaže, bez njegova znanja, samoinicijativno skinula određeni iznos s jednog računa kako bi namirila potraživanje po drugom

    RIJEKA Riječanin je iznenađen i revoltiran postupkom Erste banke u kojoj ima tri računa, a banka je, kaže, bez njegova znanja, samoinicijativno skinula određeni iznos s jednog računa kako bi namirila potraživanje po drugom. Pita se , smije li banka na taj način raspolagati sredstvima na računima klijenata, bez obzira što s klijentove strane postoji dug prema banci koji bi se trebao namiriti. Veli da dug uopće nije sporan, riječ je o manjem iznosu, no za to bi, kaže, trebala postojati neka procedura, a ne da se ovako bez najave vrše transakcije na njegovom računu. Građanin dakle ima ukupno tri računa u Erste banci, tekućeg, kao stalno zaposlena osoba, potom tekućeg koji je još uvijek aktivan, a koristio ga je kao student, te žiroračuna. U svibnju prošle godine primijetio je da na studenskom računu ima određeni iznos i to si je, kaže, prebacio na stalni tekući račun, ostavivši pritom oko 2 kune na studentskom računu. Primijetio je potom da je banka, pretpostavlja zbog aktivnosti na računu, skinula određen iznos i time ga bacila u minus. Na isto, kaže, nije reagirao, računajući da će podmiriti dug kada bude zatvarao račun. Neugodno se međutim iznenadio kada je 4. siječnja ove godine pristupio na Erste NetBanking servis putem interneta.

    Nasilno namiren dug

    – Naime, primijetio sam da je Erste banka bez mog pristanka ili bilo kakve prijašnje obavijesti, prebacila sredstva s tekućeg računa stalno zaposlenog na studenski račun. Praktički je nasilno namirila svoje dugovanje bez ikakve opomene, ovrhe, sudskog naloga, posve na svoju ruku. Da bi stvari bile gore, primijetio sam i neke čudne promjene na »povijesti« mog tekućeg računa. Na studentskom računu je jednostavno nestala stavka da sam ikada bio u minusu, ali je zato izmišljena stavka »Otplata anuiteta kredita«, vjerojatno da bi opravdali prenošenje novca s mog tekućeg na studentski tekući račun, i to u iznosu koji je bio potreban da račun bude na nuli, opisuje građanin. Posebno napominje da nikad nije imao
    HNB: Tražili smo očitovanje
    U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da su zaprimili prigovor našeg sugrađanina, te su zatražili očitovanje Erste banke. Kada se banka očituje o svom postupku, tada ćemo odgovoriti gospodinu napominju iz Službe za informiranje HNB-a.
    kredit u Erste Banci, niti kao student, a niti danas kao stalno zaposleni.
    – Naravno da sam kontaktirao službu za korisnike Erste banke, gdje su se prvo složili sa mnom da je nešto čudno, no nakon toga sam primijetio da me iz Erste banke izbjegavaju kontaktirati, iako smo se u više navrata dogovorili za kontakt, napominje građanin. Naš se sugrađanin potom obratio Hrvatskoj narodnoj banci, te Sudu časti HGK. Smatra da su povrijeđena njegova prava, te je, ističe, uveliko poljuljano njegovo povjerenje prema banci, koju je izabrao kao svoju poslovnu banku.

    Sve u skladu s propisima?

    Iz Erste banke odgovaraju kako ne mogu u javnosti iznositi detalje poslovnog odnosa između banke i pojedinog klijenta, s obzirom da je u obvezi čuvati kao bankovnu tajnu sve podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala na temelju pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom.
    – Općenito govoreći, Banka u svom poslovanju postupa u skladu s pozitivnim propisima RH, Općim uvjetima poslovanja Banke i Općim uvjetima vođenja transakcijskih računa i obavljanja usluga platnog prometa za građane (koji su javno objavljeni na internetskim stranicama banke i dostupni u svim našim poslovnicama), te ugovornim odredbama između Banke i klijenta. U slučajevima postojanja potraživanja Banke od klijenta po bilo kojoj osnovi, a koje su klijenti dužni podmiriti sukladno preuzetim ugovornim obvezama, Banka je OVLAŠTENA naplatiti dospjeli iznos dugovanja sa svih njihovih računa, napominju u Erste banci. Posebno ističu da Banka po osnovi obračunatih i nenaplaćenih potraživanja za naknadu nikad neće po računu klijenta evidentirati negativno stanje (tzv. nedozvoljeni minus), već, u cilju naplate svojih potraživanja poduzima različite aktivnosti, od pismenog i telefonskog kontaktiranja klijenta i pozivanja na plaćanje do »troškovno zahtijevnijih« mjera..
    – Banka ovo primjenjuje kako bi se spriječio nastanak eventualnih dodatnih troškova (npr. troškova slanja opomena za nepodmireno dugovanje) te održalo kontinuirano uredno poslovanje klijenta. Što se obveze informiranja klijenata tiče, Banka se pridržava odredbi Zakona o platnom prometu prema kojima je dužna izvješćivati klijente o prometu po transakcijskim računima na ugovoreni način, bez naknade, te Zakona o kreditnim institucijama prema kojima je klijenta o stanju njegovih računa dužna izvijestiti jednom godišnje, također na ugovoreni način. Način informiranja klijenta također je precizno definiran Posebno ističemo da pored pismenog izvješćivanja, klijentu uvijek na raspolaganju stoji mogućnost da do informacija o stanju i prometu svojih računa, kao i eventualnih pojašnjenja određenih stavki, dođe češće i na drugi način (uslugama elektroničkog bankarstva – telefonom, internetom, mobitelom ili u poslovnici Banke), navodi se u odgovoru Erste banke.
    Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
    Erste banka ništa ne negira oni tvrde da to imaju pravo!A koliko ljudi zna da im se tako skida s računa?Pomnožite to sa par milijuna štediša pa ćete vidjeti o kakvom se kriminalu radi!

  • brko1
    brko1   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 18:24

    On je isto samo MMF - ov ži..vski plaćenik.

    • banovina
      banovina   Objavljeno: 6. veljače 2012. u 18:54

      sitni šovinisto, nemaš muda da napišeš "židovski", a još manje imaš pameti da napišeš konstruktivnu kritiku.

      rohatinski je grobar hrvatske monetarne neovisnosti i o tome bi se dalo svašta napisati, a ne ga diskreditirati na osnovu porijekla, što je često metoda hrvatskih malograđana.

Iz kategorije: Gospodarstvo

Pogledaj sve

Ajme meni...

Pročitaj sve
    • "Karamarko vraća HDZ-u stari sjaj. "
    • Ćićo:Štuko e pitura fa bela figura.
    • Jovanović: "Pripremamo zakonodavnu oluju. "
    • Ćićo:Puši, puši, moj vitriću.