Better Building Brunch

Grabar Kitarović za zelenu ekonomiju protiv zagađenje

Hina

Foto ilustracija

Foto ilustracija

Hrvatska može i treba smanjiti štetne utjecaje globalnih klimatskih promjena. Istodobno, Hrvatska mora osigurati proizvodne aktivnosti koje će osigurati više radnih mjesta za naše mlade i njihov ostanak u domovini, veli Grabar Kitarović



Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je poručila da Hrvatska uz primjenu principa zelene ekonomije može smanjiti štetne utjecaje globalnih klimatskih promjena, uz istovremeno osiguranje razvojnih strategija za iskorištenje obnovljivih izvora energije, pokretanje eko poljoprivrede i marikulture, te povezivanje smeđe-plavo-zelene Hrvatske.


“Hrvatska može i treba smanjiti štetne utjecaje globalnih klimatskih promjena. Istodobno, Hrvatska mora osigurati proizvodne aktivnosti koje će osigurati više radnih mjesta za naše mlade i njihov ostanak u domovini. To je moguće učiniti putem zelene ekonomije, posebno zelene gradnje, pokretanjem ekološke poljoprivrede i marikulture, povezivanjem smeđe – plavo – zelene Hrvatske”, istaknula je hrvatska predsjednica na 8. Better Building Brunchu u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.


Moramo se voditi načelom da je naša prva zadaća privući čista ulaganja.  Zemlja i more, kulturni i prirodni spomenici i ljepote naših prostora moraju se sačuvati od svake devastacije, poručila je u govoru posvećenom konferenciji o klimatskim promjenama, COP-21, održanoj u Parizu krajem prošle godine, na kojoj su usvojeni brojni zaključci vezani uz smanjenje klimatskih promjena.




Predsjednica je naglasila da Hrvatska radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprečavanje daljnjih klimatskih promjena te je među prvima počela na izradi “niskougljične“ strategije, a priprema i nove mjere, posebno u poticanju čistijeg transporta i energetske obnove u zgradarstvu. To je važno jer 36 posto emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj dolazi upravo iz sektora zgradarstva, a čak 25 posto emisija ugljičnog dioksida iz prometa.


Lani je za energetsku obnovu obiteljskih kuća izdvojeno više od 500 milijuna kuna bespovratnih poticaja, za obnovu višestambenih zgrada 150 milijuna kuna, a u sektoru prometa je za ekološka vozila odobreno više od 18 milijuna kuna, podsjetila je Grabar-Kitarović.