Hrvatsko gospodarstvo počelo se tijekom ljeta blago usporavati, sudeći prema podacima o slabljenju njegove aktivnosti u srpnju i kolovozu, koje je objavio Ekonomski institut iz Zagreba. To znači da Hrvatska u trećem tromjesečju neće moći ponoviti rast BDP-a od 2,8 posto – osjetno viši od prosjeka Europske unije – koji je zabilježila u drugom tromjesečju.

Međutim, ostaje činjenica da se domaće gospodarsko i dalje oporavlja od šestogodišnje recesije. Najveći prilog tome daje povećanja osobna potrošnja u Hrvatskoj, zbog realnog rasta plaća od tri posto tijekom ove godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ne treba zaboraviti da potrošnju podižu i inozemni posjetitelji, kojih je ove godine bilo kao nikad prije, pa se domaće gospodarstvo uvelike podiže na krilima turizma i njegove rekordne zarade.

Rekordni prihodi

Ministarstvo financija hvali se da je u kolovozu zabilježilo rekordne prihode od PDV-a. Mnogi trgovci trljaju ruke, jer je promet u maloprodaji u prvih osam mjeseci realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a u kolovozu je povećan za više od pet posto. Naravno, blagodati se najviše osjećaju u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojima se ostvari dvije trećine svih noćenja u Hrvatskoj.

Do kraja kolovoza ostvareno je gotovo 25 milijuna noćenja, ili osam posto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine. Oko 60 posto noćenja zabilježeno je u srpnju i kolovozu, prema podacima HGK-a. Tako je na vrhu sezone znatno povećan i broj potrošača u turistički najjačim županijama. Primjerice, u Primorsko-goranskoj županiji broj stanovnika u kolovozu povećan je za 51 posto, u Splitsko-dalmatinskoj za 36, a u Istarskoj čak za 117 posto, prema procjeni HGK-a.

Iako maloprodaja u Hrvatskoj raste već gotovo dvije godine, činjenica jest da je još uvijek 12 posto slabija nego 2008. godine. Zbog oporavka, ruke trljaju trgovački lanci i veće prodavaonice. Malim trgovcima, pak, kola idu nizbrdo. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je zatvorena svaka treća mala prodavaonica. Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Darko Knežević tvrdi da je od 2011. zatvoreno oko 4.800 malih trgovina, a samo prošle godine njih 468. Drugim riječima, mali trgovci uglavnom ne osjećaju blagodati povećane kupovne moći u Hrvatskoj, pa od Vlade traže olakšice da bi se održali na životu.

Razduživanje banaka

Povećana potrošnja koristi ne samo gospodarstvu, nego i javnim financijama. Manjak u državnom proračunu pao je na najniže razine posljednjih desetljeća. Prvi put nakon početka krize Hrvatska je smanjila državni dug, i to za 3,9 milijardi kuna. Na kraju prvog polugodišta javni dug je pao na 285,7 milijardi kuna, što iznosi 84,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Štoviše, na kraju prvog polugodišta ukupan vanjski dug zemlje, u koji se ubrajaju dugovi države, poduzeća i banaka, spustio se za nezapamćenih 11 posto, ili za 5,36 milijardi eura u odnosu na kraj lipnja prošle godine, prema podacima analitičara Raiffeisen banke. Hrvatski vanjski dug sada iznosi 43,4 milijarde eura.

Pad vanjskog duga Hrvatske samo djelomice je zasluga države. Do toga je najvećim dijelom došlo zbog naglog razduživanja banaka u Hrvatskoj prema njihovim majkama u inozemstvu. Na kraju lipnja banke su svoj dug smanjile za 2,7 milijardi eura, ili za 33,5 posto. Ne treba zaboraviti da su prije krize banke u inozemstvu masovno prebacivale novac u podružnice u Hrvatskoj i time poticale kreditnu aktivnost. Nakon početka krize tijek kapitala je promijenio smjer. Sada novac iz banaka uglavnom odlazi u inozemstvo, a njihove kreditne slavine u Hrvatskoj sve se više zatvaraju.

Vrijedi spomenuti da Hrvatska, zahvaljujući turizmu, ima sve veći platni suficit s inozemstvom. Pravilo je da se glavnina tog suficita nakupi na vrhuncu turističke sezone, u trećem tromjesečju. Međutim, Hrvatska je ove godine već u drugom tromjesečju zabilježila suficit od 152 milijuna eura, što je netipično. U tom tromjesečju postigla je turistički prihod od 2,1 milijarde eura, što je 5,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, prema podacima HGK-a. U Komori očekuju da će suficit platne bilance na kraju godine iznositi gotovo 4 posto.

Uvoz raste brže

Da nije turizma, hrvatski računi s inozemstvom bili bi u velikom minusu, i to zbog nepovoljne trgovine bilance. Hrvatski uvoz i dalje je gotovo dvostruko veći od izvoza. Istina jest da je izvoz ove godine nastavio rasti, po stopi od 1,5 posto u prvih sedam mjeseci, a u kolovozu se i ubrzao. Međutim, uvoz je rastao brže, po stopi od 1,7 posto. Očito, hrvatski izvoz gubi dah u odnosu na 2015. godinu, kad je skočio 11 posto. Trgovinska bilanca zemlje opet se pogoršava. Industrijska proizvodnja, ipak, neprekidno raste već godinu i pol, a u prvih osam mjeseci bila je 4,3 posto veća u odnosu na isto lanjsko razdoblje. No, Komora primjećuje da je industrijska proizvodnja i dalje 13 posto niža nego prije krize. Nezaposlenost u zemlji pala je na 13 posto, uglavnom zbog iseljavanja mladih u inozemstvo.

Prognoze za iduću godinu su proturječne. Ekonomski institut, primjerice, procjenjuje da će Hrvatska do kraja ove godine zabilježiti gospodarski rast od 2,6 posto, koji će se iduće godine ubrzati na 2,7 posto. Međutim, Svjetska je banka oprezna. Smatra da će se rast hrvatskog BDP-a iduće godine usporiti na 2 posto. Stručnjaci banke smanjili su očekivanja zbog postupnog pogoršavanja ekonomskih trendova u EU-u, istočnoj Aziji i Americi, koji će negativno utjecati i na hrvatsko gospodarstvo.

Prebacivanje kapitala

Svjetska banka nije jedina koja pokazuje zebnju od budućeg razvoja događaja. Međunarodni monetarni fond (MMF) već pet tromjesečja za redom spušta svoja očekivanja gospodarskog rasta, upozoravajući da gospodarstvo ispada iz kolosijeka na svim stranama svijeta, osim u Indiji. »Svjetsko je gospodarstvo, kao cjenila, zastranilo«, rekao je početkom listopada Maurice Obstfeld, glavni ekonomist MMF-a.

Sve očitija zabrinutost Svjetske banke i MMF-a za svjetsko gospodarstvo ne osjeća se na burzama. Poznato je da svi najveći burzovni indeksi – od Tokija, preko Frankfurta, Pariza i Londona, pa do New Yorka – uglavnom rastu već od ljeta ove godine. Međutim, u posljednja dva tjedna burzovni promatrači počeli su slati proturječne poruke. Neki optimistični komentatori američkog MarketWatcha, bliskog Wall Streetu, očekuju da će dionice nastaviti rasti do kraja godine, kada će navodno zabilježiti rekordne zarade u povijesti. S druge strane, neki iskusni ulagači u dionice, također na MarketWatchu, upozoravaju da je »banket prošao«. Pesimisti očekuju da će na tržištima dionica uskoro doći do velikih gubitaka, pa preporučuju prodaju dionica i prebacivanje kapitala u sigurniju imovinu.

Zagrebačka burza također bilježi sustavni rast Crobexa, njezinog glavnog indeksa dionica, već od početka ljeta. Od srpnja do 11. listopada vrijednost Crobexa popela se s 1.650 na više od 2.000 bodova. Tako visoku vrijednost Crobex nije zabilježio od 2013. godine. Međutim, čim su mediji objavili da je Crobex zabilježio rekord, počeo je padati.