ZAGREB Globalna bruto financijska imovina kućanstava porasla je za 9,9 posto u prošloj godini i dosegnula je novi rekord od 118 bilijuna eura pokazalo je Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu.

Pokretač rasta globalnog bogatstva, pak, bio je izniman rast na burzama Japana, SAD-a i Europe. Tako je imovina u obliku vrijednosnica porasla za 16,5 posto, što je više nego u godinama prije financijske krize.

»Međutim, to nije dokaz iznenadne, ponovno otkrivene strasti za dionicama među štedišama. SAD su jedina zemlja u kojoj je značajna količina svježih sredstava uložena u dionice ili druge vrijednosnice dok su Europljani nastavili izvlačiti svoj novac iz ove vrste imovine«, navodi se među ostalim u Allianzovom izvješću koje detaljno analizira situaciju vezanu uz imovinu i dugove privatnih kućanstava u više od 50 zemalja.

U globalnoj usporedbi Hrvatska je zauzela 31. poziciju na kraju prošle godine s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku od ukupno 7.150 eura. Unutar zemalja okruženja, odnosno istočne Europe, Hrvatska se nalazi na četvrtoj poziciji iza Slovenije, Češke i Mađarske.

Prema izvješću, u Hrvatskoj je lani bruto financijska imovina porasla za 5,4 posto što je manje od regionalnog prosjeka, uključujući zemlje izvan EU-a. »Od 2007., posljednje godine prije krize, rast je u Hrvatskoj dosegnuo 19 posto, što je niže od prosjeka svih istočnoeuropskih zemalja članica EU-a koji je iznosio 33 posto«, navodi se u izvješću.

Najvišu stopu rasta lani je u Hrvatskoj, oko 12 posto, ostvarila je imovina u policama osiguranja i mirovinskoj štednji, a njezin udio u portfelju imovine više se nego utrostručio tijekom proteklog desetljeća (iznosi 22 posto).

No, kako se upozorava, većina privatnih ušteđevina u Hrvatskoj još se uvijek drži u bankovnim depozitima (gotovo 58 posto), koji su porasli za gotovo četiri posto tijekom prošle godine. Samo manji udio svog financijskog bogatstva Hrvatska kućanstva uložila su u vrijednosnice (oko 17 posto).

Globalno, osim snažnog rasta imovine u svijetu u prošloj godini, došlo i je do bržeg rasta duga. U regiji istočne Europe (gdje se nalazi i Hrvatska) lani je osobni dug porastao za 13,2 posto, na 760 milijardi eura.

Taj se porast proteklih godina, objašnjavaju u Allianzu, može isključivo pripisati zemljama koje nisu članice EU-a, osobito Rusiji i Turskoj dok je u zemljama koje su dio EU-a rast duga dosegnuo prividni zastoj.

Hrvatska kućanstva, potvrđuje i ovaj izvještaj, smanjila su svoje obaveze i to kako se navodi za ukupno tri posto tijekom protekle dvije godine. Unatoč tome, dug po stanovniku na kraju prošle godine iznosio je 4.140 eura što je gotovo 24 posto više od prosjeka svih istočnoeuropskih zemalja članica EU-a.

No, unatoč snažnom rastu kredita u prošlosti, ne postoji regija u kojoj je omjer duga i opće ekonomske aktivnosti toliko nizak kao u istočnoj Europi. Koncem prošle godine tako je omjer regionalnog duga iznosio je 22,6 posto. »U zemljama regije koje su članice EU-a omjer je bio mnogo viši – prosječno 34 posto, no još je uvijek bio ispod 50 posto koliko iznosi za sve analizirane zemlje«, navodi se u izvešću. Što se tiče Hrvatske taj je omjer iznosio 41,2 posto.

Po prvi puta u Izvješću je analiziran trend raspodjele bogatstva u pojedinim zemljama koristeći »matricu bogatstva«, a kako se navodi, rezultati nisu nužno u suglasju s teorijom sve dublje nejednakosti.

Među zemljama uključenima u analizu, više je onih u kojima se raspodjela bogatstva uglavnom nije mnogo promijenila ili se čak poboljšala tijekom prošlog desetljeća. Većina njih su ekonomije u razvoju, osobito u Latinskoj Americi.

I u većini istočnoeuropskih zemalja raspodjela se (blago) poboljšala tijekom proteklog desetljeća, zahvaljujući turbulentnoj prirodi rasta imovine koja je utjecala na velike dijelove društva. Jedina zemlja koja se ne uklapa u taj obrazac je Rusija, gdje je ono što je već označeno razlikama u bogatstvu samo dodatno pogoršano posljednjih godina. Drugim riječima, slično situaciji u razvijenim ekonomijama, udio bogatstva u rukama najbogatijih 10 posto ponovno je porastao.

»Ovaj razvoj nigdje nije naglašeniji nego u SAD-u. Uz to, nejednakost se značajno povećala i u mnogim europskim zemljama«, ističe se pri čemu se u Euopi navode Francuska, Švicarska, Irska i Italija.