Prihvaćeno je oko 30 posto prijedloga, a vrijednost postupaka je oko 36 milijardi kuna. U žiži javnosti je desetak slučajeva u kojima se sumnja na pokušaj da se kroz napuhavanje potraživanja prevari vjerovnike
Nakon nešto više od dvije godine primjene, Vlada je odlučila poslati u povijest dosadašnji način provođenja predstečajnih nagodbi, financijsko restrukturiranja poduzeća ponovno vraća na trgovačke sudove i uvodi strožu kontrolu prijavljenih tražbina, kako bi se izbjegla mogućnost »lažiranja« obveza čime se izravno utjecalo na ishod pojedinih nagodbi.
Time je Vlada usvojila najčešće prigovore na način provođenja predstečajnih nagodbi, koje su od početka bile zamišljen kao urgentna, privremena mjera za restrukturiranje cijelih industrija zapalih u dugove.
U Primorsko-goranskoj županiji u 530 prijedloga za predstečajnu nagodbu prijavljeno je gotovo pet milijardi kuna kuna obveza, a u tim tvrtkama radi 3.542 radnika. Više prijedloga za predstečajnu nagodbu i puno veće obveze bilježe Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranska županija. Na Trgovačkom sudu u Rijeci dosad je sklopljeno 168 nagodbi.
Učinak predstečajnih nagodbi još će se dugo procjenjivati, kritičari će mu zamjerati da je otjerao u propast brojne male tvrtke koje nisu uspjele naplatiti svoja potraživanja, ići će toliko daleko pa će, kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, reći da je riječ o većoj prijevari od one u privatizaciji i pretvorbi.
Hitna intervencija
U njih se krenulo kad su tvrtke nakupile već više od 41 milijarde kuna neplaćenih dugova i taj je postupak do sredine prosinca zatražilo 7.480 tvrtki, čiji je ukupni dug bio veći od 66.6 milijardi kuna. U tim tvrtkama zaposleno je 59.315 radnika.
Na kraju je pred trgovačkim sudovima sklopljeno 1.710 nagodbi ukupno vrijednih više od 28 milijardi kuna, a to je značilo očuvanje oko 26 tisuća radnih mjesta. Još uvijek je u radu 616 postupaka, vrijednih gotovo osam milijardi kuna s oko 6,5 tisuća zaposlenih.
U tim slučajevima vjerovnici su prihvatili planove financijskog restrukturiranja, pa ako se oni pribroje onima koje je sud već potvrdio, to bi značilo da je na kraju prihvaćeno oko 30 posto prijedloga za predstečajnu nagodbu, da je vrijednost tih postupaka oko 36 milijardi kuna, a da su barem privremno sačuvana radna mjesta za 32,6 tisuća zaposlenih.
Slika stanja
Predstečajne nagodbe su i najbolja slika stanja u hrvatskom gospodarstvu. One pokazuju da su najveće dugove iza sebe ostavili građevina, prerađivačka industrija i trgovina na malo. Prijavljene obveze u te tri grane veće su od 41,7 milijardi kuna i čine čak 62 posto svih obveza prijavljenih u predstečajnim nagodbama.
Najveći je dug u građevinarstvu, čak 16,7 milijardi kuna, dok je prerađivačka industrija prijavila gotovo 14 milijardi kuna duga, a trgovina oko 11 milijardi.
Većina radnika čija su radna mjesta ovisila o postupku predstečajnih nagodbi, njih 70 posto, također radi u te tri djelatnosti.
