Hrvatska je na Europskom prvenstvu koje će se sljedeće godine održati u Poljskoj i Ukrajini završila u dužničkoj skupini.

Španjolsku, Irsku i Italiju, naše nogometne protivnike, političari, financijaši i analitičari označili su uz Grčku i Portugal kao najveće dužnike u Europskoj Uniji i najproblematičnije zemlje kad je u pitanju nova financijska kriza.

 Kad se pogleda stanje financija u tim zemljama Hrvatska djeluje kao sasvim pristojna stabilna zemlja, makar je teško uspoređivati državu koja je, kao Hrvatska, po svojim brojkama gotovo pa statistička pogreška u Uniji, s primjerice Italijom, trećim gospodarstvom te asocijacije.

Ipak, svi su naši konkurenti na Euru puno zaduženiji od Hrvatske i to kad se uspoređuje dug njihovih Vlada ali i ukupan vanjski dug u koji je uračunat i dug stanovništva i privatnog sektora i banaka. 

 Broj stanovnika u Irskoj i Hrvatskoj gotovo je jednak, ali ta zemlja je u 2010. godini imala BDP 156 milijardi eura, što je četiri puta više od Hrvatske. No, u istoj je godini Irska imala minus u državnoj blagajni od gotovo 49 milijardi eura, što je bilo rekordnih 31, 3 posto BDP-a. Hrvatski je deficit bio oko dvije milijarde eura i dosezao je u odnosu na Irsku tek sitnih 4,7 posto BDP-a.  

Usporedba s Italijom i Španjolskom, koje spadaju u najveća europska i svjetska gospodarstva pomalo je apsurdna.

 Italija ima 58 milijuna stanovnika, pa je po tom pitanju 13 puta veća od Hrvatske dok je Španjolska s više od 40 milijuna stanovnika deset puta veća od Hrvatske.

Španjolski BDP je prema Eurostatu u prošloj godini bio tisuću i 50 milijardi eura i 22 puta je veći od hrvatskog, dok Talijani godišnje stvore BDP od tisuću i 550 milijardi eura pa je on 33 puta veći od Hrvatskog.

Talijani su su u prošloj godini imali proračunski minus od gotovo 72 milijarde eura, odnosno 4,6 posto BDP-a što njihovim javnim financijama stvara problem kao dvije milijarde eura minusa u Hrvatskoj, odnosno deficit od 4,7 posto BDP-a.

Španjolci su bili rastrošniji s deficitom od 98 milijardi eura što je 9,3 posto BDP-a, pa je to bio peti najveći proračunski minus u EU. I od Italije i Šapnjolska lošija je primjerice Velika Britanija, ali o njoj još nitko ne govori kao o problemu.

Što se tiče javnog duga, odnosno duga države, i tu su Španjolci među štedljivijim zemljama, jer njihova Vlada duguje 641 milijardu eura, odnosno 61 posto BDP-a i gotovo je na rubu da ispuni europske kriterije koji dopuštaju javni dug od 60 posto BDP-a. Čak 13 zemlja EU-a je po tom pitanju lošije od Španjolske, pa i zemlje poput Italije koja skupila dug veći od BDP-a i on iznosi tisuću i 800 milijardi eura ili Irske čija Vlada duguje 147 milijardi eura, što je 94,9 posto BDP-a, a lošije su i Njemačka, Francuska ili Velika Britanija.

Hrvatska po pitanju javnog duga ispunjava europske kriterije jer je njezin dug 50 posto BDP-a, odnosno veći je od 22 milijarde eura.

Vanjski dug, odnosno ono što duguju i država i privatni sektor, u Irskoj je više od deset puta veći od njihovog BDP-a i dosegnuo je dvije tisuće milijardi eura. U Hrvatskoj je vanjski dug nešto veći od BDP-a i iznosi oko 47 milijardi eura. Tako je svaki Hrvat u prosjeku dužan nešto više od deset tisuća eura, dok je dug svakog Irca opasno blizu pola milijuna eura.

Španjolski vanjski dug analitičari procjenjuju na oko dvije tisuće milijardi eura, što je oko 190 posto BDP-a, a u Italiji je on dvije tisuće i 600 milijardi eura, što je gotovo 170 posto BDP-a.

Španjolska drži neslavni rekord Europske Unije po nezaposlenosti jer ima stopu od 22,8 posto, u Irskoj je ona 14,3 posto u Hrvatskoj 13,5 posto, a u Italiji 8,2 posto.

Tako je u svojoj “dužničkoj skupini” Hrvatskoja najbolja, odnosno statistika kaže da je najstabilnija, ima u odnosu na BDP najniži vanjski dug i dug države, drugi najmanji deficit proračuna i drugu najnižu stopu nezaposlenosti.