Foto Damir Špehar / PIXSELL
Domaće je gospodarstvo konačno doživjelo rast cijena, kaže analitičar Zdeslav Šantić, dok Damir Novotny smatra da još uvijek ne možemo računati na neki poseban gospodarski uzlet
Veće domaće kompanije ovih dana objavljuju svoje kvartalne rezultate, koji su mahom bolji nego lani u ovo doba, pa ako je istina ona da se po jutru dan poznaje (ovo su rezultati za prvi ovogodišnji kvartal), domaća bi ekonomija u ovoj godini mogla doživjeti i značajniji gospodarski rast. No, trenutne makroekonomske projekcije ne idu u tom pravcu, očekuje se ponovno usporavanje, a analitičare rast dobiti i drugih pokazatelja poslovanja kompanija ne iznenađuje: oni su, kažu, mahom posljedica rasta domaće potražnje, ali i cijena, kao i rasta inozemne potražnje kojoj su se uspješne hrvatske kompanije okrenule jer mogu konkurirati globalno.
No, ne može se generalizirati, a još manje uopćavati – riječ je, smatraju stručnjaci, o pojedinačnim, uspješnim slučajevima koji ne odražavaju cjelovitu strukturu gospodarstva, i dalje slabijeg i manje konkurentnog u odnosu na zemlje regije. No, svakako daju razloga za optimizam. Među, dakle, kompanijama koje su do sada objavile rezultate, a bilježe rast, prednjači prehrambeni sektor koji se pokazuje kao nosiva hrvatska industrija bez obzira na brojne izazove, te općenito prerađivačka industrija, farmaceuti, IT sektor, te kao i obično, banke i teleoperateri.
Između ostalih, Atlantic Grupa je objavila da je u prvom tromjesečju ostvarila neto dobit nakon manjinskih interesa od 61,7 milijuna kuna, što je 17,8 posto više nego u istom razdoblju lani te prihod od prodaje od 1,14 milijarde kuna, što je 3 posto više, objavili su u četvrtak iz te tvrtke.
Novi poslovi
Nadalje, Grupa Podravka je pak u prvom tromjesečju ostvarila neto dobit od 69,8 milijuna kuna, što je značajan rast u odnosu na isto razdoblje lani, kada je dobit iznosila 18 milijuna kuna, objavili su iz koprivničke prehrambene tvrtke. Održani Nadzorni odbor Podravke između ostalog je »izrazio veliko zadovoljstvo, s obzirom na to da je riječ o najboljem operativnom rezultatu i najvišoj operativnoj dobiti prvog tromjesečja u dugogodišnjoj Podravkinoj povijesti«, navodi se u priopćenju. Prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 988,9 milijuna kuna, što je rast od 75,6 milijuna kuna ili 8,3 posto u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje.
Kraš grupa je u prvom tromjesečju ostvarila četiri milijuna kuna neto dobiti, 48 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, što se zahvaljuje rastu prihoda, pokazuje financijsko izvješće te konditorske tvrtke objavljeno u petak. Ukupni prihodi iznosili su u proteklom kvartalu 223,1 milijun kuna, 10,2 posto više nego u prvom tromjesečju lani. Ukupni konsolidirani rashodi ostvareni su u iznosu od 218,1 milijun kuna i veći su za 9,8 posto.
AD Plastik Grupa u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 31,8 milijuna kuna, što je rast od 36 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok neto dobit u matičnom društvu AD Plastik d.d. iznosi 26,4 milijuna kuna i veća je 37,5 posto, pokazuje financijsko izvješće tvrtke. Poslovni su prihodi Grupe iznosili 323,3 milijuna kuna i porasli su 20,3 posto, a prihodi AD Plastik d.d. su porasli 22,02 posto i iznose gotovo 250 milijuna kuna. »Navedeni rast rezultat je novih poslova, započetih projekata, povećanih narudžbi kupaca i oporavka ruskog tržišta«, ističe se u izvješću.
Jačanje potrošnje
Ericsson Nikola Tesla u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovao je s neto dobiti od 30,3 milijuna kuna, što je rast od 52 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prihodi od prodaje pali, objavili su u četvrtak iz te kompanije.
Jadranski naftovod (Janaf) u prvom tromjesečju ove godine ostvario je neto dobit od 69,4 milijuna kuna, što je 1,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje te 37,4 posto više od plana, izvijestili su u četvrtak iz te kompanije. Između ostalog se spominje da je pad tečaja dolara utjecao na prihode Janafa od prodaje u inozemstvu s obzirom da su ti prihodi smanjeni za 11,7 posto i iznosili su u prvom tromjesečju 113,16 milijuna kuna. Prihodi, pak, od prodaje na domaćem tržištu zadržali su se otprilike na prošlogodišnjoj razini i iznosili su 51,75 milijuna kuna.
Grupa Končar u prvom je tromjesečju ostvarila dobit nakon oporezivanja od 13,7 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani, kada je iznosila 22,2 milijuna kuna, navodi se u financijskom izvješću tvrtke objavljenom u četvrtak.
Od 16 društava grupe, 13 je poslovalo pozitivno, dok su tri iskazala gubitak u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna kuna koji u cijelosti pripada vlasnicima dionica matice, navodi se u priopćenju tvrtke.
Zdeslav Šantić, analitičar OTP Splitske banke, kaže da ove dosta dobre rezultate kompanija treba gledati u kontekstu općenito pozitivnih gospodarskih trendova koji su zapuhali generalno, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj regiji, koja dakle ima dinamičan gospodarski rast.
U plusu su i teleoperateri pa je tako Hrvatski Telekom ostvario u prvom ovogodišnjem kvartalu neto dobit od 166 milijuna kuna, što je za 11,8 posto više nego u u istom lanjskom razdoblju, dok su prihodi pali za 1,1 posto, na 1,8 milijardi kuna. Telekom Vipnet u prvom tromjesečju ove godine ostvario je 103,1 milijun eura prihoda ili 2,4 posto više nego u istom razdoblju 2017., što je utjecalo i na porast EBITDA-e za 15,8 posto, na 25,7 milijuna eura, doznaje se iz Vipneta.
Od banaka, zasad je kvartalne rezultate objavila Hrvatska poštanska banka (HPB) koja je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila neto dobit od 66,2 milijuna kuna, što je najbolji kvartalni rezultat u posljednjih deset godina, izvijestili su iz te banke. Neto dobit PBZ-a u prvom kvartalu iznosila je 285,4 milijuna kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
– Prije svega treba uočiti da je domaće gospodarstvo, nakon tri godine deflacije, konačno doživjelo rast cijena, što pozitivno djeluje na prihode i profitabilnost kompanija. Dakle, od inflacije domaća ekonomija u kratkom roku ima koristi. Ona je potaknuta i jačanjem osobne potrošnje građana, uslijed poreznog rasterećenja, a važan faktor je i turizam. No, tu su brojni problemi, nedovoljne investicije uslijed nepovoljnog poslovnog okruženja, nedostatak radne snage, poduzeća koja još nisu prošla restrukturiranje, brodogradnja za koju se pokazuje da problemi u njoj još nisu završena priča. To su problemi strukturne prirode i ne daju da gospodarstvo značajnije uzleti, lani je rast bio 2,8 posto, za ovu godinu predviđamo 2,4 posto, a za 2019. 2,2 posto, no moram se ograditi, ove projekcije su rađene na pretpostavci da neće biti novog poreznog rasterećenja koje bi se, po najavama, ipak moglo desiti, što bi onda moglo povoljno utjecati na rast – zaključuje Šantić.
Kap u moru
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da dobre rezultate kompanija treba promatrati kao mikro temu koja neće previše utjecati na makro rezultate ekonomije.
– Pojedine kompanije su provele restrukturiranje kada je trebalo, imaju sad otvoreno europsko tržište, posebno mislim pritom na naše iznimno važne tvrtke, Atlantic i Podravku, koje prihode realiziraju na inozemnom tržištu. No, ne znači da zbog ovih nekoliko kompanija koje su uspješne možemo računati na neki poseban gospodarski uzlet. One i dalje imaju jako mali ponder u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti. Kad gledate među prvih sto firmi, samo njih pet su konkurentne na globalnom tržištu. Hrana se pokazuje kao strateški sektor, tvrtke koje sam spomenuo imaju svoje tvornice i proizvode koje mogu prodati vani. No, kao što sam rekao, i dalje je to kap u moru, a država bi trebala ne samo poticati potražnju, nego djelovati i na ponudu ciljanim mjerama da se privatnom sektoru olakša investiranje, da ga se usmjeri na EU fondove i da se dakle mjerama ekonomske politike onima koji su uspješni pomogne da budu još uspješniji. Ove neke parcijalne mjere, to je sve slabo – zaključuje Novotny.
