Račun »3. maja« ostao je u blokadi i jučer, unatoč javnom obećanju Mije Ćosića, vlasnika tvrtke Ćosićpromex, da će ovrhu povući. Očito baš i nije samo stvar u odvjetničkom uredu koji ga zastupa, kao što je govorio prošli petak. Činjenica je da je Ćosića stegnula porezna zbog duga od 7,6 milijuna kuna, te da na ovaj način pokušava riješiti svoj problem. Sam Ćosić rekao je da mu je Uljanik grupa ostala dužna 14 milijuna kuna, a da njega istovremeno država tereti za PDV. Od Uljanika se neće naplatiti, a teško da će i od »3. maja« koji mu je, podsjetimo, kao i svim drugim kooperantima i dobavljačima isplatio 15 posto potraživanja. Blokada trećemajskih računa Ćosićev problem neće riješiti jer su novci koje je brodogradilište dobilo striktno namjenski i ne idu preko trećemajskih računa. Sve što se dobiva je da se »3. maj« koči i na taj način stvara pritisak.

Direktor »3. maja« Edi Kučan jučer je samo poručio kako se intenzivno razgovara i pregovara oko deblokade računa i vjeruje da će se problem riješiti. Do 15. u mjesecu, a to znači ovaj tjedan, trebale bi se isplatiti i plaće radnicima škvera, no ustraje li Ćosić, to bi moglo doći u pitanje.

Dolaze ministri

Ponajmanje što »3. maju« u ovom trenu treba jesu »ćosićpromexi« koji su svjesno poslovali s Uljanik grupom, gledali kako im se neplaćena potraživanja gomilaju, a da nisu ni u jednom trenutku presjekli stvar i rekli: »Dosta!« Sada kada je voda prešla preko grla, blokadom »3. maja« pokušavaju spasiti što se spasiti može.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na redovitoj tjednoj konferenciji za novinare komentirao je nove probleme brodogradilišta »3. maj«, vezane uz državna jamstva za gradnju serije polarnih kruzera za australskog kupca. Kazao je kako je brodogradilište »3. maj« trenutačno u fazi oporavka, ali zapravo u jednom privremenom stanju, u kojem vrijeme treba iskoristiti da se dovrši proces konsolidacije. Komadina je, također, istaknuo kako je u stalnom kontaktu s Upravom brodogradilišta. Imao je nekoliko sastanaka s trećemajcima i predstavnicima resornih ministarstava te je za ovaj tjedan u četvrtak najavio susret s ministrima gospodarstva i financija Darkom Horvatom i Zdravkom Marićem upravo na tu temu. Sve s namjerom, dodao je Komadina, »da im rastumačimo kako ovu situaciju treba iskoristiti dok imaju proizvodnju, par brodova koje dovršavaju da bi smanjili izloženost državnim jamstvima, da se trajno oporave«.

Unosni ugovori

Komadina smatra da se Vlada treba angažirati oko poslovnog konsolidiranja »3. maja«, a prilika za to su upravo ovakvi ugovori gdje se cijena jednog broda penje na 160 milijuna eura. Također, Komadina je kazao kako očekuje da će se barem jedan kruzer ugovoriti bez jamstava, što je, kaže, dobra volja brodovlasnika.

– To je i politička i poslovna odluka koja se neće sama od sebe riješiti. Država se mora cjelovito opredijeliti, da imamo i dalje dio brodogradnje, jer će i sutra trebati graditi brodove, ne samo za strane naručitelje, nego i za domaću flotu, za nacionalnog brodara Jadroliniju, za obalnu stražu. Posla za raznu metalnu i brodograđevnu industriju će uvijek biti, šteta je da oprema i znanje u kvarnerskom bazenu nisu iskorišteni, jer ako nema proizvodnje, sve to ne vrijedi, kazao je Komadina. Dodao je kako se radi o tome da bi se u budućnosti koncesija prenijela na tvrtku strateškog ulagača, a proizvodnja bi se nastavila, odnosno da je najizglednije upravo ulaganje australskog ulagača, brodovlasnika, koji bi gradio pet polarnih kruzera.