Zakonski prijedlog spreman

Bitka iza kulisa rješenja za kredite u “švicarcima”: Udare li banke Ustavnim sudom, Vlada im diže porez

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Reuters

Foto Reuters

Dobit će im kroz deset godina biti oko sedam milijardi kuna manja, što je puno manje od onoga što su nama, dužnicima, neopravdano i nezakonito uzimaliDenis Smajo, Udruga Franak



ZAGREB Zaduženi u švicarskim francima pozdravljaju najave prema kojima će Vlada, konkretno ministar financija Boris Lalovac, uskoro u proceduru pustiti zakonski prijedlog prema kojem će banke biti obavezne kredite u CHF, neovisno jesu li stambeni ili neki drugi, pretvoriti u kredite u eurima, i to po kamatnim stopama za kredite u eurima koje su vrijedile na dan podizanja kredita. Razliku u glavnici, koja će nastati konverzijom, banke će morati pokriti same, što će im država, međutim, kompenzirati priznavanjem kroz poreznu olakšicu. 


Udruga pozitivno 


Primjerice, za stambeni kredit od 100 tisuća franaka (tada 62.000 eura) podignut 1. siječnja 2007. godine na rok od 30 godina, klijent banke zadužen u francima danas banci duguje još 77.877 tisuća eura, daleko više od početne 62 tisuće, a da je uzeo kredit u eurima, glavnica kao dio kredita koji još, uz kamatu, mora otplatiti, danas bi mu iznosila 53.701 euro. Na toliki će iznos glavnice banka morati konvertirati i kredit u CHF. Troškove konverzije i razliku u glavnici, u ovom slučaju od oko 24 tisuće eura, morat će banka pokriti sama, a dužnik će dalje nastaviti otplaćivati kredit u eurima, s kamatom koja je na snazi, odnosno koju plaća i zadužen u eurima, koji je isto kad i on podigao kredit. Drugim riječima, dužnici u francima bit će u svemu izjednačeni s onima u eurima, što su i sami predlagali kao rješenje. Brojke kažu da kredite u CHF u Hrvatskoj ima oko 55 tisuća obitelji. 


– Iako se konkretno još ne zna kako će zakonski prijedlog izgledati, Vladinu inicijativu pozdravljamo. Vlada nije imala drugog rješenja, nego da problem prelomi na ovaj način. Razgovori s bankama nisu urodili plodom, od njih nije bilo nikakve koristi, pa se drugačije nije niti moglo nego ići sa zakonskim prijedlogom kojeg će banke morati poštovati, komentar je jednog od koordinatora udruge Franak, Ivana Kontreca.  Na pitanje misli li da će se banke s ovakvim prijedlogom tek tako pomiriti, odgovara kako, kao poslovni subjekti u Hrvatskoj, moraju poštovati hrvatske zakone.  »Ne budu li ovim zadovoljne, morat će otići poslovati negdje drugdje«, zaključuje. 




Voditelj ekonomskog tima udruge Jurica Dobrinić, koji je napravio okvirne izračune koliko bi banke u određenim slučajevima morale otpisati glavnice, pribojava se jedino da kamatne stope po kojima se krediti budu pretvarali u eurske, nisu u potpunosti istovjetne kamatama koje su ljudi plaćali. Na pitanje koliko će banke, okvirno, konverzijom izgubiti, Denis Smajo iz Franka odgovara kako se ne može govoriti o gubitku banaka, već samo o njihovoj smanjenoj dobiti. 


Postignuta suglasnost


– Dobit će im kroz deset godina biti oko sedam milijardi kuna manja, što je puno manje od onoga što su nama, dužnicima, sve ove godine neopravdano i nezakonito uzimali, zaključuje Smajo. Što o načelnom prijedlogu zakonskog rješenja misle banke, od njih jučer nije bilo moguće doznati. Kako je kratko poručeno iz Hrvatske udruge banaka, o zakonskom prijedlogu će se očitovati onda kad o njemu dobiju i službenu informaciju. Kako se neslužbeno može čuti, Vlada se s bankama oko ovog rješenja nije konzultirala, i one su navodno tek iz medija doznale da će o svom trošku morati otpisati dio glavnica zaduženih u »švicarcima«. Nezadovoljne, po svoju će »pravicu« moći eventualno na Ustavni sud, no Vlada im u tom slučaju, kako se neslužbeno može čuti, planira zaprijetiti većim porezom na aktivu. 


Ministar Lalovac se, doznajemo, pripremio za svaku opciju odnosno potez banaka, i navodno je ovakvo zakonsko rješenje bio spreman  braniti i po cijenu svoje fotelje. U Vladi prvotno, neslužbene su informacije, nije bilo potpunog konsenzusa oko ovakvog rješenja, no Lalovac je bio spreman, može se čuti, zakon braniti čak i po cijenu odlaska iz Vlade. Na kraju je postignuta suglasnost te je premijer Zoran Milanović jučer u Čakovcu izjavio kako se na novom zakonu radi već mjesecima, i problem Vlada želi riješiti jednom zauvijek. Ne boji se, kazao je, reakcije banaka »koje će nešto izgubiti, ali i dobiti natrag kroz porezne olakšice«.


»Hrvatsku vodi Vlada, a ne banke«, kazao je Milanović, napominjući kako je sve moglo ostati na rješenju franka »zamrznutog« na 6,39 kuna, donesenom prije manje od godinu dana, no to nije  trajno rješenje, istaknuo je.