Banke u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine, prema privremenim nerevidiranim podacima središnje banke, ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 448,5 milijuna kuna, što je za 70 posto manje u odnosu na pokazatelje iz istog kvartala lani, a iz Hrvatske udruge banaka (HUB) pogoršanu profitabilnost pripisuju povećanim troškovima rezervacija.

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) temelje se na podacima koje joj daju same banke, kojih je na ovogodišnjem popisu 26, odnosno u odnosu na prošlu godinu na popisu nedostaju podaci za Banku splitsko-dalmatinsku, koja je u međuvremenu završila u stečaju te za BKS banku.

U odnosu na podatke HNB-a s kraja prvog prošlogodišnjeg prvog kvartala, dobit banaka prije oporezivanja smanjena je za 70,2 posto, odnosno pala je za više od milijardu kuna – s lanjskih 1,5 milijardi kuna, na 448,5 milijuna kuna krajem ožujka ove godine.

Ujedno, povećao se i broj banaka koje su poslovale s gubitkom. Naime, lani je s gubitkom u prva tri mjeseca poslovalo šest banaka, a ove godine njih deset. Najveći gubitak, od 229,4 milijuna kuna, odnosi se na Zagrebačku banku, koja je u istom razdoblju lani iskazala dobit prije oporezivanja veću od 492 milijuna kuna.

Prigodom objave financijskog izvješća za prvo ovogodišnji kvartal, iz Zabe su takav rezultat pojasnili povećanjem vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima te rezervacijama na 800 milijuna kuna.

S gubitkom, od 57,6 milijuna kuna, prvi je kvartal završila i Splitska banka, koja je u istom lanjskom razdoblju poslovala s gotovo 100 milijuna kuna dobiti, kao i OTP banka, koja je nakon prošlogodišnje dobiti u iznosu od 25,3 milijuna kuna, prva tri mjeseca ove godine završila s 55,8 milijuna kuna gubitka.

Nasuprot tome, najveću dobit prije oporezivanja na kraju prvog tromjesečja, od 332,8 milijuna kuna, iskazala je Privredna banka Zagreb, no i taj je iznos za 2,6 posto manji u međugodišnjoj usporedbi.

Slijedi Erste & Steiermaerkische banka, čija je dobit prije oporezivanja krajem ožujka ove godine iznosila 171,14 milijuna kuna i bila je 24,3 posto manja nego lani, dok je na trećem mjestu Raiffeisebank Austria, koja također bilježi pad dobiti, za 6 posto, na 122,2 milijuna kuna.

Dobit prije oporezivanja veću od 100 milijuna kuna ostvarila je još samo Addiko banka, čijih je 102,6 milijuna kuna dobiti iz prvog kvartala 31 posto više u odnosu na dobit pravne prethodnice, Hypo Alpe-Adria-Banke iz istog razdoblja 2016. godine.

HUB: profitabilnost smanjena zbog povećanih troškovi rezervacija

Podatke HNB-a analizirali su i u HUB-u te navode kako su indikatori profitabilnosti koji se računaju na bazi zadnja četiri tromjesečja u prvom tromjesečju zabilježili blagi pad – povrat na prosječnu aktivu iznosio je 1,1 posto, a povrat na prosječni kapital 7,9 posto.

Razlog leži u povećanim troškovima rezervacija u prvom tromjesečju, no unatoč tome sustav je i u prvom tromjesečju poslovao u plusu, navode iz HUB-a. Pritom ističu da o otpornosti hrvatskog bankarskog sustava na šokove poput Agrokora svjedoči i podatak da je stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka dosegnula novi maksimum od 23,1 posto.

U kvartalnoj publikaciji HUB Pregled, navodi se i da su hrvatske banke su 2017. nastavile poslovati u uvjetima visoke likvidnosti i smanjenja aktive uslijed prodaja portfelja, zbog čega je za oko 1 posto smanjena i bilanca bankarskog sustava, a manja je i potreba banaka za novim izvorima sredstava.

U takvim se uvjetima nastavio i pritisak na pad kamatnih stopa, a smanjena je i potreba za inozemnim financiranjem, pa je udio inozemne pasive pao na povijesni minimum od 7,8 posto, a inozemni dug sektora smanjen je za 3,7 milijardi eura u protekle dvije godine, ističu iz HUB-a.