Kako je poručio glavni ekonomist te banke, Zdeslav Šantić, u takvim je okolnostima put Hrvatske prema fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama dodatno otežan, prijeti nam, prije svega, smanjenje kreditnog rejtinga. Prema mišljenju ekonomiste Velimira Šonje, imamo pedeset posto šansi da postojeći kreditni rejting sačuvamo, no samo ukoliko, najkasnije do početka veljače, nova Vlada donese štedljivi proračun.
– Ako upomoć treba pozvati i MMF, zašto da ne? To je alat koji se koristi ako se procijeni da državi može biti od pomoći, kazao je Šonje. Glavni direktor Udruge poslodavaca, Davor Majetić, naglašava pak kako su poslodavci u Hrvatskoj iscrpili sve svoje zalihe, zbog čega će morati doći do daljnjih otpuštanja. Sve, napominje, ovisi o rejtingu Hrvatske, i o tome hoće li nam investitori doći, ili neće.
Ekonomisti su prokomentirali i dosadašnje zaključke s Euro summita, na kojem je dogovoreno da će se kazne za fiskalne prekršaje naplaćivati automatizmom u blagajnu Europske komisije. Uvođenje fiskalne discipline odrazit će se i na Hrvatsku, makar je izvan eurozone, kazali su.
Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta u Zagrebu predviđa hrvatski gospodarski rast od 0,5 do najviše jedan posto, s naglašenim rizicima nagore. Prema riječima Ante Babića iz Centra za međunarodni razvoj, globalna kretanja ne izgledaju dramatično loše, unatoč medijskim, najcrnjim prognozama, dok Sandra Švaljek napominje kako će razina javnog duga u EU sa sadašnjih prosječnih 67 posto BDP-a, iduće godine rasti i do 90 posto.
