Srijeda, 23. svibnja 2012.
O ekonomskim izazovima 2012. godine

Bankari, ekonomisti i poduzetnici: Ako treba upomoć pozvati MMF, zašto ne?

Foto Nenad REBERŠAK
Foto Nenad REBERŠAK
Autor: Bojana Mrvoš Pavić
Objavljeno: 9. prosinca 2011. u 23:36

ZAGREB U iduću godinu ulazimo s nikad većim stupnjem neizvjesnosti i zabrinutosti – dužnička kriza Europe pretvorena je i u političku krizu s neizvjesnim završetkom, gospodarstvo eurozone moglo bi se suočiti s novim valom recesije, pri čemu će se nepovoljna kretanja zadržati još najmanje tijekom prve polovice 2012. godine – neki su od zaključaka s  okruglog stola ekonomista, održanog u organizaciji Splitske banke. 

    Kako je poručio glavni ekonomist te banke, Zdeslav Šantić , u takvim je okolnostima put Hrvatske prema fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama dodatno otežan, prijeti nam, prije svega, smanjenje kreditnog rejtinga. Prema mišljenju ekonomiste Velimira Šonj e, imamo pedeset posto šansi da postojeći kreditni rejting sačuvamo, no samo ukoliko, najkasnije do početka veljače, nova Vlada donese štedljivi proračun.

– Ako upomoć treba pozvati i MMF, zašto da ne? To je alat koji se koristi ako se procijeni da državi može biti od pomoći, kazao je Šonje. Glavni direktor Udruge poslodavaca, Davor Majetić , naglašava pak kako su poslodavci u Hrvatskoj iscrpili sve svoje zalihe, zbog čega će morati doći do daljnjih otpuštanja. Sve, napominje, ovisi o rejtingu Hrvatske, i o tome hoće li nam investitori doći, ili neće. 

    Ekonomisti su prokomentirali i dosadašnje zaključke s Euro summita, na kojem je dogovoreno da će se kazne za fiskalne prekršaje naplaćivati automatizmom u blagajnu Europske komisije. Uvođenje fiskalne discipline odrazit će se i na Hrvatsku, makar je izvan eurozone, kazali su.   

    Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta u Zagrebu predviđa hrvatski gospodarski rast od 0,5 do najviše jedan posto, s naglašenim rizicima nagore. Prema riječima Ante Babića iz Centra za međunarodni razvoj, globalna kretanja ne izgledaju dramatično loše, unatoč medijskim, najcrnjim prognozama, dok Sandra Švaljek napominje kako će razina javnog duga u EU sa sadašnjih prosječnih 67 posto BDP-a, iduće godine rasti i do 90 posto.

Komentari

9
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • Milan Ujević
    Milan Ujević   Objavljeno: 7. veljače 2012. u 10:43

    Kod nas se priča,priča i priča.Malo je uvaženih komentatora,ekonomista i poslovnjaka koji kao papagaji ne ponavljaju svoja mišljenja-najvećim dijelom na mjestu.Ali tko ih u Vladi osluhuje?Programa sveobuhvatnih reformi nema a nedostaje i hrabrosti od radikalnijih mjera a sve radi socijalnog mira i nediranja u pojedine društvene grupe.MMF svajetuje "spuštanje na zemlju" ali mi volimo biti u visinama kao "visoki jablani"-Tinovi.

  • daj-babi-kunu
    daj-babi-kunu   Objavljeno: 10. prosinca 2011. u 21:40

    @Blues/Patriot
    Cak je i moja sestra priznala ( ekonomistica ) da se ljudi tehnicke struke vise razumiju u realnu ekonomiju nego vecina ekonomista...

  • daj-babi-kunu
    daj-babi-kunu   Objavljeno: 10. prosinca 2011. u 21:40

    @Blues/Patriot
    Cak je i moja sestra priznala ( ekonomistica ) da se ljudi tehnicke struke vise razumiju u realnu ekonomiju nego vecine ekonomista...

  • Uskok
    Uskok   Objavljeno: 10. prosinca 2011. u 10:07

    nasljedili cca. 5 mlrd. USA dolara iz Jugoslavije, napravili vanjski dug 47 mlrd. Eura, pojeli prihode privatizacije (potrosili sto nismo zaradili) ca. 10 do 20 mlrd.Eura, sad se nemilice zaduzujemo kod mirovinskih fondova i domacih banaka (kao netreba nam MMF) jos 2 do 5 mlrd. Eura, ukupno 70 do 80 mlrd.Eura, sto smo potrosili a ne zaradili.
    I za to treba diploma ekonomskog fakulteta?
    To je dno dna i bolje bi bilo da se od njih nitko ne javlja. Svaka baba bi bila racionalnija u zivotu.
    To nam je dala demokracija, desetine dikatatura i mraka demokracije.

    Nama treba bic i da nas netko uci demokraciji.

  • daj-babi-kunu
    daj-babi-kunu   Objavljeno: 10. prosinca 2011. u 8:14

    Imao sam priliku razgovarati sa jednim uglednim profesorom ekonomskih znanosti i stekao sam dojam da je jaz izmedu znanosti i realne privrede ogroman...Ja neznam sta se je to dogodilo u zadnjih 20 godina ali ekonomska znanost je ostala na pustom otoku a privreda je otplutala negdje na pucinu..... izgubili su se iz vidika....
    Uzmite deset top ekonomista i svi imaju drugciji pogled na hrvatske probleme......
    Imamo toliko vrhunske pameti ali to se ne ocitije u rezultatima u realnoj privredi..... Gdje je problem?
    Da li mozemo imati uopce vrhunske ekonomiste sa ovakvom razinom ekonomskih aktivnosti ili je znanost ta koja stvara uvijete za razvitak privrede? Kokos ili jaje to je pitanje.....
    Kako god okrenemo nesto tu ne stima.......

    • maliodmakine
      maliodmakine   Objavljeno: 10. prosinca 2011. u 20:35

      kerum i todoric? bez drzavne hadezeove i esdepeove zastite uz obilate porezne olaksice i progledavanja kroz prste u zadnjih 20 godina ni jedan ni drugi, uz raica, pavica, zubaka, vrhovnika, gucica i kutleta, ne vrijede ni pisljivog boba.

    • Blues
      Blues   Objavljeno: 10. prosinca 2011. u 9:56

      Ovi naši ekonomisti su većinom školovani za potrebe socijalističkog establišmenta koj je sišao sa vlasti i većina njih se sa time nemože pomiriti, pogotovo kada vide poduzetnike bez velike škole kako uspijevaju. Ja ček mislim da su oni sabotirali razvitak Hrvatske radi toga. Dolaskom ove vlasti opet vide svoju šansu da se nešto preokrene u njihovu korist i da oni opet postanu upravljačka elita, kroz neki oblik državnog kapitalizma.

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 10. prosinca 2011. u 9:03

      Što je sintagma "vrhunski ekonomist"? Samoproglašena titula zasnovana na pustim željama i pozdravima. Gdje su se to potvrdili ti vrhunski ekonomisti? Lupaju teoriju, a face poput Keruma lupaju praksu. I tko je tu na kraju vrhunski, a tko su samo glumci? Pa na ovom portalu bi se među nama našlo ljudi - ja nisam među njima, prevelika je to odgovornost - koji bi u dvije stranice trgovačkog papira (onog na okomite kvadrate) napisali okvirni recept što činiti, i što ne činiti. Naravno, ne kao Čačić, koji je mudro lupao u mikrofon - otprilike - "treba smanjiti troškove, treba povećati produktivnost, treba još par stvari ..." stvari koje i mala djeca znaju. No mudrijaš nam nije rekao i KAKO to učiniti ...

      Ovoj gospodi ne bi dao ovce čuvati. Možda tek Kuliću, on je barem realist. A takav nam treba.

  • maliodmakine
    maliodmakine   Objavljeno: 10. prosinca 2011. u 3:54

    mmf mahom pod sjedinjenoamerickim nadzorom i hrvatske banke u E-YUnijinim rukama svakako imaju interes od novog zaduzivanja hrvatske, iovako prezaduzene. bolje bi bilo uvesti red u nenamjensko trosenje drzavnoga novca, katastrofalno rukovodjenje u gospodarstvu, i smanjenje velekorupcije u hrvatskoj na svim razinama. nakon toga nikakov mmf vise nije potreban, a i nijedna financijska ustanova.

Ajme meni...

Pročitaj sve
    • "Karamarko vraća HDZ-u stari sjaj. "
    • Ćićo:Štuko e pitura fa bela figura.
    • Jovanović: "Pripremamo zakonodavnu oluju. "
    • Ćićo:Puši, puši, moj vitriću.