ZAGREB – Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) snizili su svoju procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a s 3,3 na 2,9 posto, uz naglasak da neizvjesnost oko Agrokora, sekundarni i indirektni učinci te globalno okruženje, uključujući i mogućnost polaganoga stezanja monetarnih politika, čine neke od ključnih izazova za hrvatsko gospodarstvo.

U trećem ovogodišnjem izdanju publikacije RBAnalize pod nazivom »Rast, iako sporiji, se nastavlja«, analitičari RBA osvrću se na političku volatilnost u zemlji u prvoj polovicu ove godine, no ističu da je iskustvo pokazalo »da to i ne predstavlja preveliki problem ukoliko su institucionalno okruženje i vladavina prava snažni i efikasni«.

Sada od Vlade očekuju konkretne reforme mjere za unaprjeđenje gospodarstva zacrtane u Nacionalnom programu reformi. Pritom u RBA ključnom smatraju reformu javne administracije, koja čini preko 20 posto radne snage, zbog čega je još uvijek visoko porezno opterećenje teško smanjiti.

U osvrtu na gospodarska kretanja, iz RBA ističu kako je Hrvatska, u sjeni Agrokora i političkih previranja, nastavila sa sličnom dinamikom oporavka uz ohrabrujući rast izvoza roba i investicija.

Ipak, pozitivne učinke inozemne i domaće potražnje umanjuje još uvijek visoka uvozna ovisnost ukazujući na nisku konkurentnost i potrebu jačanja izvoznoga sektora i svjetskoga tržišnog udjela, kažu analitičari RBA te dodaju kako unatoč usporavanju, očekuju nastavak rasta u industriji te solidan oporavak građevinarstva, koje je još daleko od predkriznih razina, ali bi zamašnjak mogla dobiti kroz fondove EU.

Upozoravaju i na činjenicu da, iako su u prvom kvartalu rasle relativno jako, za 5,4 posto, investicije mogle biti sastavnica BDP-a koja će najviše osjetiti neizvjesnost i probleme oko Agrokora. Stoga se, pojašnjavaju, glavnina korekcija prognoza rasta BDP-a za 2017. (s 3,3 na 2,9 posto) i 2018. (s 2,8 na 2,3 posto) oslanja na nižu investicijsku aktivnosti.

Ipak, ističu, i te procjene »još uvijek ostaju solidne i iznad dugoročno potencijalne stope rasta«.

Agrokor bi se mogao uvelike odraziti na rezultate tvrtki

Poseban osvrt u publikaciji analitičari RBA daju na krizu u najvećem domaćem koncernu, navodeći da, nakon povratka dugo iščekivanih pozitivnih kretanja u gospodarstvu i rasta potrošačkog optimizma, zvuči paradoksalno da je baš u to vrijeme došlo do kulminacije krize u Agrokoru.

»Ukupno gledano, kriza s Agrokorom bi se uvelike mogla odraziti na rezultate poslovanja izloženih kompanija u 2017. godini, što je bilo vidljivo već i u prvom tromjesečju zbog privremene obustave opskrbe Agrokorove maloprodajne mreže. Ipak, očekujemo da bi dio dobavljača mogao ojačati poziciju u drugim lancima i na taj način kompenzirati pad prihoda od Agrokora«, navodi se u analizi.

Osvrću se i na vjerojatni pad udjela Konzuma na domaćem maloprodajom tržištu, navodeći kako to »dovodi u pitanje i smisao postojanja koncerna u trenutnom opsegu« te stoga smatraju »da je vjerojatnija strategija prodaje dijela komopanija s ciljem racionalizacije poslovanja te smanjenja zaduženosti koncerna«.

Tako bi nas 2018. godina mogla suočiti s posebnim izazovima, upozoravaju analitičari RBA.

»Neizvjesnost oko načina i brzine restrukturiranja Agrokora, sekundarni i indirektni učinci te globalno okruženje, uključujući i mogućnost polaganoga stezanja monetarnih politika, neki su od ključnih, ali ne i malih izazova« smatraju u RBA.

Podsjećaju pritom da se podizanje referentne kamatne stope u Eurozoni ne očekuje prije trećega tromjesečja 2018. godine, ali i ističu da je izvjesno da se razdoblje negativnih kamatnih stopa mora približiti svom kraju te da »razdoblje do tada treba iskoristiti za daljnje sređivanje javnih financija«.

»Mala i otvorena ekonomija poput Hrvatske s profilom rizičnost neinvesticijskog rejtinga osobito je osjetljiva na mogućnost rasta kamatnih stop i/ili financijskih nestabilnosti«, kažu iz RBA.