Foto Ivica Tomić, Vedran Karuza
Da je vozio propisanom brzinom od 50 km na sat, Cupać bi put od trenutka kad je ugledao pješake do pješačkog prijelaza prošao za 3,8 sekundi, a vozeći brzinom od 95 km/h, prešao ga je za dvije sekunde, rekao je prometni ekspert Anton Radolović
Ubrzani hod
Prometni ekspert Radolović precizirao je kako je izračun pokazao da je Cupać, kada se našao u mogućnosti da uoči prvog pješaka, bio udaljen od njega 52,7 metara, te da je taj put »audi« prevalio za dvije sekunde. Da je automobil išao dopuštenom brzinom, onom od 50 kilometara na sat, tu dužinu prešao bi za 3,8 sekundi. Prometni vještak je potvrdio da je naletna brzina vozila na pješake iznosila 95 kilometara na sat, iako na ovo pitanje odgovor može dati i doktor sudske medicine.
Aleksandra Cupaća optužnica tereti da je tešku nesreću u Adamićevoj ulici skrivio oko 2.20 sati 12. srpnja 2014. godine, vozeći »audi A6« iz smjera Jelačićevog trga prema Žabici, uz koncentracije od najmanje 1,48 promila alkohola u krvi. Optužen je da je vozio brzinom od 95 kilometara na sat, gotovo dvostruko većom od dozvoljene. Prema optužnici, pješaci su prelazili cestu na znak zelenog svjetla, a Cupać – usljed prevelike brzine i alkoholom smanjene kritičnosti, unatoč njemu crvenom svjetlu na semaforu, nije zaustavio vozilo ispred pješačkog prijelaza.
Frontalno je naletio na pješake, 50-godišnjeg Darija Krbavca iz Opatije i 48-godišnjeg Marka Bunozu iz Rijeke, koji su išli preko pješačkog prijelaza, s desne na lijevu stranu kolnika. Cupać je napustio mjesto nesreće, vozilo je poslije pronađeno oštećeno i parkirano kraj ulaza u zgradu Luke, a osumnjičeni se kasnije tijekom jutra sam prijavio u policiju.
– Meni je ta brzina proizašla temeljem kataloga oštećenja vozila. No, moguće je odstupanje od 5 posto, konstatirao je Radolović. Naveo je da pri brzini od 90 km/h vozilo pređe put od 25 metara u sekundi, a pri 50 km/h 13,8 metara. Vještak je kazao da su pješaci preko ceste hodali ubrzanim korakom ili trčeći, a vozač »audija« trebao ih je uočiti »u trenutku kada je izašao izvan gabarita prednje strane čistilice ‘Čistoće’ koja je bila zaustavljena uz desni rub kolnika«.
– Pješaci su u trenutku kontakta s vozilom optuženika pretrčavali kolnik. No, kako su se pješaci kretali – normalnim, ubrzanim ili trčećim korakom – prije toga, dok je optuženom vozaču pogled ometalo vozilo »Čistoće«, ne mogu odgovoriti, naglasio je vještak, dodajući da je u izračunu u nalazu navedeno kako je kod naleta brzina kretanja pješaka iznosila 7 km/h, što bi odgovaralo ubrzanom hodu.
Vještak je precizirao i da vrijeme reagiranja trijeznog vozača kočenjem u noćnim uvjetima iznosi 0,8 do 1 sekunde. Pri dobro osvjetljenom kolniku, kao što je to ovaj u vrijeme prometne nesreće, to iznosi oko 0,8 sekundi.
– Koliko vremena »izgubi« vozač, koliko ne gleda cestu, ako skrene pogled na retrovizor, pitao je branitelj optuženog, odvjetnik Goran Marjanović. Prometni vještak je odgovorio kako prosječnom vozaču treba jedna sekunda da vrati pogled na cestu nakon što je preusmjerio pogled s kolnika na ogledalo.
Alkohol i kokain
Vještak sudske medicine dr. Valter Stemberga suglasio se sa zaključcima prometnog eksperta, objasnivši da je naletna brzina vozila na pješake »određena na osnovu usporedbe oštećenja na vozilu te opsega i lokalizacije ozljeda na tijelima pješaka«, a ona se iskazuje kao »područje naletne brzine«. Iz pijeteta prema žrtvama nećemo navesti koje su sve teške ozljede zadobili nesretni pješaci, a bile su temelj za izračun naletne brzine.
Optuženikov branitelj ukazao je na neuobičajenu razliku u stupnju alkoholiziranosti utvrđenu prvim, preliminarnim alkotestom (1,02) i onog u centru za kriminalistička vještačenja (1,48 promila). Prihvaćen je i prijedlog odvjetnika Marjanovića da se na sljedećoj raspravi kao svjedok sasluša čovjek s Drenove, za kojeg obrana navodi da bi mogao potvrditi da je optuženi konzumirao alkohol nakon teške nesreće.
– Nesreća se dogodila oko 2 sata ujutro, a optuženik se predao oko 5.30 sati. U međuvremenu je boravio kod tog svjedoka i kod njega pio alkohol, objasnio je Marjanović. Sud je odlučio da se do sljedeće rasprave, zakazane za kraj listopada, pokuša i od Fakulteta prometnih znanosti dobiti odgovor kakav je bio režim rada semafora u dijelu središta Rijeke gdje se dogodila tragična nesreća.
– Kada su ozljede pješaka uspoređene s oštećenjem vozila proizašla je brzina od 95 km/h, napomenuo je vještak sudske medicine. Obrazložio je da položaj tijela dvojice pješaka u trenutku naleta i njihove ozljede govore u prilog zaključku da su se nalazili u raskoraku, što bi značilo da su se tada kretali, a to potvrđuje i okolnost kako su odbačeni. Ekspert sudske medicine nije odbacio mogućnost da su se pješaci u trenutku nesreće ubrzano kretali, što uključuje mogućnost i da su trčali.
Vijeće riječkog Općinskog suda, kojim je predsjedala sutkinja Vedrana Barbalić, prihvatilo je prijedlog obrane da se na suđenje pozove i sasluša toksikološki vještak koji je izradio nalaz kojim je utvrđen stupanj alkoholiziranosti optuženog vozača, a pritom je kod njega utvrđena i prisutnost kokaina te još jedne tvari s kojom se miješa taj narkotik.
