Foto F. Vežnaver
Tomislav Rukavina, aktualni i Alan Šustić, bivši dekan riječkog Medicinskog fakulteta, jučer su se na sudu prisjetili događaja iz 2013. kada su im dvojica suradnika dr. Alana Bosnara kazala da su godinama primorani davati mu mito
Radio raspored
Bosnar se tereti da je kao predstojnik zlouporabio položaj te tražio i primao mito od trojice podređenih suradnika. Optužbe protiv dr. Bosnara »teške« su ukupno oko 600 tisuća kuna. Na optuženičkoj klupi u karlovačkom Županijskom sudu nalazi se i dr. Miran Čoklo, ondašnji djelatnik Zavoda, koji se tereti za davanje mita. USKOK tereti Bosnara da je trojicu svojih suradnika, liječnika i sudskih vještaka, praktički prinudio da mu svaki mjesec moraju davati dio svojih prihoda, od dežurstava, obdukcija i drugih poslova na Zavodu. Mito su morala davati trojica poznatih riječkih doktora sa sudske medicine i sudskih vještaka gotovo punih pet godina, od svibnja 2008. do travnja 2013. godine. Dr. Bosnar se optužuje da je od njih zahtijevao da mu od varijabilnog dijela plaće predaju određene iznose.
USKOK tvrdi da je tako Bosnar od Mirana Čokla i Dražena Cuculića primio najmanje po 118 tisuća kuna, te od Valtera Stemberge 101 tisuću kuna. Bosnar se tereti i da mu je neosnovano isplaćeno oko 250 tisuća kuna, na ime varijabilnog dijela plaće iz sredstava stručnih usluga djelatnika Zavoda, iako je znao da on nije obavljao te usluge, odnosno obdukcije.
Utjecaj na karijeru
»Teoretski, postoji mogućnost da šef Zavoda utječe na promaknuća«, konstatirao je svjedok. Dekan Medicinskog fakulteta pojasnio je da Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku obavlja i stručne usluge, u što spadaju i očevidi i obdukcije, za što uplata stiže na račun Fakulteta, a u vrijeme inkriminiranih događanja raspodjela uplaćenih sredstava bila je takva da je Fakultet dobivao 45, a Zavod 55 posto. U daljnjoj podjeli sredstava djelatnik Zavoda je na ime varijabilnog dijela plaće mogao dobiti dodatak do 30 posto. Uobičajeno je bilo da predstojnik Zavoda pošalje mjesečni skupni zahtjev s izraženim varijabilnim dijelom.
– Dr. Cuculić i Stemberga optužili su Bosnara da je tražio od njih mito. To je sukus, ne sjećam se detalja, kazao je pak u svom svjedočenju dr. Alan Šustić, u vrijeme inkriminacija dekan riječkog Medinskog fakulteta. Upitan da li su dvojica i dala traženo mito, Šustić je odgovorio: »Ne sjećam se više jesu li rekli da su mu i predali. Ali, novac je bio u pitanju. Shvatio sam da je to bio proces, da je to trajalo neko vrijeme, ne mogu reći je li to bilo tri ili pet godina«.
Suđenje je prekinuto na neodređeno vrijeme, dok – po sadašnjem stanju stvari – Vrhovni sud ne arbitrira u slučaju nakon što je jučer vijeće Županijskog suda u Karlovcu odbilo prijedlog obrane da se iz sudskog spisa izdvoje zapisnici s iskazima Cuculića i Stemberge, koji teško terete Bosnara. Naime, novi branitelj Alana Bosnara, odvjetnik Željko Olujić, tražio je izdvajanje njihovih iskaza, iz više razloga. USKOK nije izvijestio jesu li oni saslušavani kao »obični« svjedoci, ili svjedoci pokajnici, kazao je Olujić, naglašavajući da je USKOK potpuno protuzakonito odustao od njihovog kaznenog progona. Trebalo je u procesuiranju primijeniti odredbe novog, a ne starog kaznenog zakona, smatra Bosnarov branitelj. Obrana će od karlovačkog suda dobiti odbijenicu i u pisanom obliku, na koju se može žaliti Vrhovnom sudu.
Dr. Šustić se prisjetio da je za slučaj saznao kada ga je nakon dekanskog kolegija nazvao Cuculić i tražio da se sastanu.
– Iznijeli su neopisivo ozbiljne optužbe protiv Bosnara, konstatirao je tadašnji dekan za prve sumnje koje je čuo od dvojice obducenata i sudskih vještaka, koji su mu prenijeli da je Bosnar tražio novac od obdukcija koje on ne radi, ali im on to omogućuje. Sudeći po Šustićevom viđenju situacije, Bosnar možda i nije imao toliki utjecaj na zaposlenike Zavoda, ali je »na nastavnom planu možda mogao raditi određene probleme«. O tome koji će se djelatnici naći u prijedlogu za isplatu varijabile, odlučivao je predstojnik Zavoda. Šustić nije sa sigurnošću znao reći je li Bosnar bio tada član Nacionalnog vijeća za znanost, ili pak područnog ureda institucije od značaja za nečije znanstveno napredovanje.
