Ekipa Novog lista u obilasku riječkog akvatorija s pomorskom policijom

S morem se ne igra! I mi nautičari se osjećamo sigurnije kad vidimo policiju

Slavica Kleva



Bura, navučeni oblaci, malo uzbibano more, tako je izgledalo jutro u petak kada je ekipa policijskog broda krenula u morsku  ophodnju, kontrolu riječkog akvatorija, baš kao i svakoga dana.


Bruno Mataić, zapovjednik petnaestometarskog policijskog plovila »Sveti Šimun«, Ivica Paher, policijski službenik upravitelj stroja i Krešimir Puljić, također upravitelj stroja, uigrana ekipa, nema što, pustiše cime i krenusmo u nekoliko sati dugu avanturu. Bura je ipak učinila svoje, plovila je na moru bilo malo što je u jednu ruku svakako dobar znak, svak’ tko ga voli pokazuje prema moru strahopoštovanje, znajući da se s morem ne treba igrati.



Nadomak novootvorenog kupališta Lido policijska ophodnja zaustavlja plastični gliser kojim upravlja Danijel Poznić. Dokumenti uredni. Pitamo ga gdje je krenuo kad ima malo bure, a on odgovara da su gosti Austrijanci poželjeli malu vožnju pa ih vozi u jatu ispod bure.





– Jedan je stari kapetan rekao da tko zna oploviti Jadran, taj može na sva svjetska mora, prisjetio se zapovjednik Mataić mudre uzrečice jer su ovi vjetrovi koji pušu pravo čudo.


– Kad  se dobro nauče smjerovi i upozna njegova jačina, onda doista nema mora s kojim nautičar ne može izaći na kraj, pojasnio nam je sugovornik. 


Spašavanje surfera


Nismo se zapravo ni odmakli od kraja kada smo u uvali Preluk zatekli bračni par Jasnu i Maria Milera u odmoru na gumenjaku. Valovito more otežavalo je »pristojno« vezivanje gumenjaka uz policijsko plovilo, no nakon kontrole dokumenata plovila koji su bili uredni, od bračnog para  doznajemo da glisiranja, i to onog zabranjenog i opasnog, po našoj obali itekako ima. 


– Mi smo uvijek za češće kontrole mora i mislimo da policije nikada nije dosta baš kada je u pitanju kontrola nautičara na moru. I mi smo onda sigurniji kada češće vidimo policiju da se mota po akvatoriju, kazala nam je Jasna Miler.


Zapovjednik Mataić plovi uz granični zamišljeni rub, granicu na tri stotine metara od obale kako bi eventualno, ukoliko se i naiđe na neko plovilo, znalo otprilike je li u prekršaju. No, mi na takvoga prekršitelja nismo naišli. 



– Posao koji radimo je zanimljiv, ali i jako zahtjevan, kaže nam zapovjednik Mataić, koji je dvadeset godina na moru, tri godine manje od upravitelja stroja Pahera i četiri godine više od kolege Puljića. »Uvijek se spašavanja i nesreće događaju kada je more nemirno, a vjetar uzvitlan. Kada je bonaca na moru, rijetko se zove pomorska policija«, mišljenja su naši sugovornici, koji su nam ispričali i nekoliko priča o spasilačkim akcijima.


– Bračni par Norvežana krenuo je s 15-metarskom jedrilicom po fortunalu  juga iz Pule. Rasparalo im se jedro, a konop zamotao oko propele. Nakon što su zatražili pomoć, krenuli smo prema njima, zatekli smo ih na punti Cresa i odvukli u tegalj. Tri puta su nam pucali konopi, jedva smo ih nekako  uz bok doteglili do marine Cres. Sreća naša da smo se zatekli u creskoj marini, prisjetio se zapovjednik Mataić sretnog završetka  jedne takve u nizu spasilačkih akcija.


Bila je jedna i prošle godine kada je pozlilo jednom članu posade jedrilice koja se prema Kostreni vraćala s tršćanske Barcolane. 


– Krenuli smo prema jedrilici koja se nalazila dvije milje od Cresa, kod rta Jablanac, a u Porto Barošu je već spremno čekala liječnička ekipa. Za dlaku! Jedriličaru je puklo slijepo crijevo, na vrijeme smo stigli i spasili ga, ispričali su nam. Sretno je završila i akcija spašavanja ronioca na Plavniku između Krka i Cresa.


– Usidrio je barku i zaronio, ali je zapuhao snažan zapadnjak i barku mu otpuhalo na Krk. Kada je supruga zabrinuta zatražila pomoć jer se suprug nije javio nekoliko sati, krenuli smo u potragu za roniocem. Izračunali smo  vrijeme kada se digao vjetar i gdje bi se otprilike mogla nalaziti barka i nakon manje od pola sata potrage pronašli smo ronioca, Krčanina, na kraju snaga, izmrcvarenog kako pluta, prisjeća se posada »Svetog Šimuna«.



– Hvala Bogu, ove godine još nismo imali ozbiljnih i po život opasnih situacija spašavanja, kazao nam je Mataić, ali se prisjetio spašavanja Slovenca surfera koji se, očigledno, precijenio i po jakoj tramontani »stigao« do Cresa. Slovenac i njegova prijateljica bili su smješteni u Preluku. Ona je, kaže nam sugovornik i alarmirala Pomorsku policiju kada je shvatila da ga nema na horizontu. 


Nijemci najgori


– Odmah smo krenuli u potragu i našli ga pet milja od Cresa. Uspješno smo ga vratili, ali ne i dasku. Bio je izuzetno iscrpljen, priča nam zapovjednik.


Pitamo tko je »najgori« nautičar, može li se napraviti ljestvica top nesigurnih nautičara. Bez dvoumljenja, prvo mjesto prekršitelja zauzeli su – Nijemci. Slijede Austrijanci, dok Česi i Talijani dijele treće mjesto. 


– Kad god ih uhvatimo u prekršaju glisiranja, odgovor je isti: »Nismo mogli procijeniti udaljenost od kopna, mislili smo da smo izvan zone zabrane«. No, to im baš i ne prolazi kao izgovor, nadovezuje se Paher. 



Dvogled u ruke. Pažljivo se motre aktivnosti na obali i već u sljedećem trenutku približili smo se omanjem plovilu nadomak kupališta u Kostreni. Marc-Daniel Bulić u ronilačkom odijelu ne skriva ulov, veselo nam pozira i fotografira, ali dobiva opomenu jer se nalazi na području plaže. Pojašnjava mladić da nije bio u podvodnom ribolovu na području plaže već se samo priprema za odlazak. U sljedećoj uvali zatičemo ronioca koji ima uredno označenu bovu, ali zatečen je u podvodnom ribolovu, doslovno na plaži. Mladić nije ni punoljetan, sedamnaest mu je godina. Policija ga upozorava da se ne smije baviti podvodnim ribolovom, jer je zabranjen na plaži od 15. svibnja do 15. rujna. Mladić ustrašen, klima glavom uz obećanje da neće više to činiti, ali bit će prilike za provjeru….



– Eto, prije dva dana u Jadranovu smo zatekli mlade Varaždince na skuteru. Bili su doduše izvan zabranjenog pojasa glisiranja, oko petstotinjak metara od obale, ali su svejedno divljali na skuteru. Zato smo ih preventivno upozorili i objasnili da se u času može dogoditi nesreća, podsjeća zapovjednik na osnovnu ulogu kada su u pitanju svakodnevni policijski zadaci prilikom isplovljavanja i kontrole naše obale.


Kontrola unutrašnje morske vode koju provodi riječka Pomorska policija obuhvaća Riječki zaljev, otoke Krk, Rab i Cres sve do Brestove odnosno do Galijole pa na suprotnu stranu do Klenovice i Sibinja, do otočića Goli i Prvić, Velebitski i Rapski kanal, sve do rta Luna na otoku Pagu i svjetionika Grujica.