ZAGREB  Gotovo stotinu nekretnina – kuća, stanova, gospodarskih zgrada, kancelarija, voćnjaka, vinograda, polja, oranica – privremeno je blokirano odlukom suda u postupku što se vodi protiv Marka Romaniča i ostalih osumnjičenih za milijunske lihvarske kredite.

Te nekretnine trenutno su u vlasništvu tvrtki što su ih lihvari vodili. Bile su samo paravan za ilegalne kreditne urede preko kojih su deseci građana uhvaćeni u ralje zelenaških kamata. Zbog njih su ostajali bez svojih nekretnina jer su se lihvari vrlo brzo pisali na njih. Tako sada proizlazi da su sve te nekretnine u vlasništvu tvrtki preko kojih su kamatareni građani.

Kako je »Novi list« već više puta pisao jedan od kreditnih ureda skrivao se iza tvrtke »OMH-Razvitak« čije je službeno sjedište u Vukovaru. Na Jadranskom trgu u Rijeci nalazilo se sjedište kamatarske tvrtke »Kaligrafija«, dok je u Gundulićevoj 6 bila prijavljena »Nova karaka«. Sumnja se i da su krediti s enormno visokim kamatama plasirani preko tvrtki »Aristotel«, »IAP Siscia«, »Usavršavanje«, »Ekonomska analiza«, »Imetak plasman«, »Usluge Axia«, »Mundus Maximus«, »Ekvivalent« i »Zapadni način«.

Paukova mreža

Sve je krenulo početkom 2007. godine kada su se Romanič i ostali osumnjičeni priključili organizaciji koja se bavila davanjem zajmova. Tko je točno bio u njezinom samom vrhu još nije utvrđeno, no dogovor je bio da se krediti izdaju uz ugovaranje nesrazmjerne koristi.

Osim ovih tvrtki koje su figurirale i kao posrednici u odobravanju zajmova, građani su novac mogli tražiti i u »kreditnim uredima« u gotovo svakom hrvatskom gradu.

Romanič je bio prvi »vođa« ove lihvarske organizacije u Hrvatskoj, no početkom 2008. godine, nakon što je on otišao, preuzeli su ju Andrea Škalić, Emir Isaković, Ivanka Bina i Enis Almašta.

Ostali osumnjičeni mahom su radili u »kreditnim uredima«, te su građanima nudili zajmove. Potpisivanje ugovora o zajmu bilo je, međutim, uvjetovano navođenjem puno većeg iznosa nego što je stvarno posuđen, ugovarane su i »novčane kazne« u slučaju odstupanja od dogovorenog tempa povrata zajma, a prikupljani su i podaci o imovini zajmoprimaca kojom bi se mogao osigurati povrat zajma.

Prevareni građani

Za sada se sumnja da je na ovaj način prevarena 161 osoba, a da su lihvari na osnovu takvih zajmova zaradili najmanje 15 milijuna kuna.

Kada zajmoprimci više nisu mogli vraćati rate zajma lihvarske tvrtke sjedale su na njihovu imovinu. Do sada je utvrđeno da su nekretnine prebacivane s jedne tvrtke na drugu kako bi se prikrilo njihovo stvarno porijeklo, odnosno da predstavljaju nezakonito stečenu imovinsku korist. Naime, istražitelji su već provjerili da ove tvrtke nisu ništa drugo radile, zbog čega su uvjereni kako svu njihovu imovinu predstavljaju upravo nekretnine »otete« prezaduženim građanima.

I dvojica osumnjičenih već su priznali da su sudjelovali u osnivanju tvrtki koje su služile isključvio za transfere novca u inozemstvo, te za prijenos vlasništva nad nekretninama i pokretninama što su oduzimane zajmoprimcima.

Blokadu imovine lihvarskih tvrtki USKOK je zatražio kako bi se nakon eventualne osuđujuće presude okrivljenicima osigurala naplata potraživanja Republike Hrvatske odnosno oduzimanje 15 milijuna kuna nezakonito stečene dobiti kamatara.