Milijunska šteta

POŽAR NA ŠKURINJAMA Hoće li se za nadoknadu novca teretiti neoprezni radnik?

Fiore Vežnaver

Foto: S. JEŽINA

Foto: S. JEŽINA

S obzirom na aktualnu situaciju, bojim se da će se u procesu pravno-financijskog rješavanja stvari stvoriti klupko koje će se dobro zapetljati, a repovi bi se mogli rješavati godinama – naglašava jedan riječki odvjetnik



Dok se u javnosti pomalo stišavaju raspredanja o velikom požaru što je proteklog vikenda zahvatio sedam velikih povezanih hala na Škurinjama – golemoj vatri buknuloj zbog banalnog uzroka, opušaka što ga je radnik Elgrada bacio u vreću za otpad – sve više u prvi plan dolaze pitanja oko saniranja posljedica, namirenja štete i nastavka poslovanja. Preliminarna procjena štete pričinjena u katastrofalnom požaru govori o svoti od ukupno 7,5 milijuna kuna, no poznavatelji ove problematike navode da će ona na kraju zasigurno biti veća, da će početna procjena u konačnici vjerojatno dosegnuti koji milijun kuna više.


Upućeni u ovu problematiku navode da je nakon golemog požara – što je zahvatio pet hala u kojima je poslovala tvrtka Elgrad te dvije hale u kojima su radili tvrtka PAP-promet i autopraonici Baywash – nastala situacija da postoji više vrsta šteta. Prva je ona na samim objektima koje je poharala vatra, halama od po 400 kvadrata koje su u vlasništvu riječke tvrtke Cvjećarstvo. Tri najmoprimca pretrpjela su drugu vrstu štete, uništenjem strojeva, kamiona, viličara, materijala i opreme i koje su imali u halama. Osim toga, oni više ne mogu raditi u poslovnim prostorima i ostvarivati prihode pa možemo govoriti i o izgubljenoj zaradi.


Polica osiguranja


Izmakla dobit je posebna priča u ovom slučaju, koja se dotiče i vlasnika objekata, koji sad ima »propalu stvar«, nepogodnu za ostvarivanje prihoda.




– U ovoj situaciji najbolja solucija je ako svi akteri imaju policu osiguranja koja im pokriva štetu od požara. No, koliko razabirem stvari – s obzirom na okolnosti kako je planuo požar i njegov uzrok – i da jest tako, bojim se da svima ne bi išlo glatko oko namirenja štete. A po onom što čitam u Novom listu, neki od poslovnih objekata uopće nisu bili osigurani od požara, kao autopraonica Baywash, a Elgrad ima »djelomično osiguranje« – kaže nam jedan riječki odvjetnik, vrlo dobro upućen u ovu problematiku.


– Dakle, s obzirom na aktualnu situaciju, bojim se da će se u procesu pravno-financijskog rješavanja stvari stvoriti klupko koje će se dobro zapetljati, a repovi bi se mogli rješavati godinama – naglašava naš sugovornik.


– Prvi teren ili ring na kojem bi se trebala rješavati pitanja namirenja štete su onaj na kojim su oruđe polica osiguranja, nagodba i, općenito, rješavanje stvari mirnim putem. Ako se tako ne bude uspjelo, ustat će se tužbama radi naknade štete – objašnjava odvjetnik.


– U ovom slučaju imamo i dodatnu varijablu, činjenicu da je radnik u jednoj tvrtki – koja je uzela najveći broj hala u najam – krajnjom nepažnjom, kaznenim djelom, izazvao požar. Kako ja vidim stvari, na Elgrad bi mogao biti adresiran najveći broj tužbi jer je u prostoru u kojem je ta tvrtka poslovala izbio požar, a i skrivio ga je njihov radnik. No, i Elgrad bi tužbom mogao tražiti naknadu štete od radnika koji je izazvao požar, iako je pitanje bi li se firma tako mogla namiriti, ako čovjek nema sredstava ni imovine – pojašnjava odvjetnik.


Izmakla dobit


Naš sugovornik navodi i da – u razmatranju pitanja na teoretskoj ravni – osiguravajuća kuća, ako je temeljem police isplatila štetu zbog požara, recimo Elgradu, ima pravo na regres od radnika-krivca za požar, a put za to je posebno trasiran ako se dokaže da je šteta u požaru izazvana kaznenim djelom, kao što je to ovdje slučaj, po sadašnjem stanju stvari.


Tužbe zbog izmakle dobiti posebna su priča, a osnova za nju ima i vlasnik hala. Ne želimo spekulirati što će biti s ugovorima o najmu prostora, hoće li se revidirati, raskinuti, ili će se dogoditi nešto treće. U teoriji, mogući su i zapleti po pitanju isporuke robe kupcima, no sam Elgrad, najviše spominjan ovom slučaju, dva dana nakon velikog požara otvorio je prodajni salon u zamjenskom prostoru, udaljenom tek desetak metara od opožarenog prostora.