Nepravomoćno okončana nesvakidašnja parnica

Koncesionar lovišta vlasniku automobila dužan isplatiti 13.000 kuna odštete zbog naleta na vepra

Fiore Vežnaver

U srazu s veprom na vozilu je nastala totalna šteta

U srazu s veprom na vozilu je nastala totalna šteta

Koncesionar lovišta, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba, mora platiti i kamate, te nadoknaditi parnični trošak jer je postavljanje signalizacije zatražio tek nakon ove nesreće iz 2011. 



KARLOVAC Nesporno je utvrđeno da u vrijeme prometne nesreće državna cesta Karlovac – Sisak nije bila označena odgovarajućom prometnom signalizacijom, znakovima »divljač na cesti«. Također je nesporno da koncesionar lovišta kroz koje prolazi državna cesta, nije zatražio postavljanje signalizacije prije prometne nesreće, već nakon nje. Tuženi koncesionar lovišta odgovara za štetu nastalu na automobilu. 


Navodi se to u presudi Općinskog suda u Karlovcu koji je dao za pravo Željku Marku iz Karlovca, podnositelju tužbe radi naknade štete na automobilu kojim je naletio na divlju svinju na cesti.


Sud je presudio da je koncesionar lovišta, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba, dužan vlasniku automobila isplatiti oko 13 tisuća kuna, s kamatama što teku od studenog 2011. godine, na ime totalne štete nastale na vozilu u srazu s veprom. Postane li presuda pravomoćna, zagrebački institut će morati vlasniku auta nadoknaditi i nemali parnični trošak – 7.750 kuna. 




Epilog je to, iako ni on ne mora biti definitivno konačan, nesvakidašnjeg sudskog postupka što je okončan presudom u karlovačkom Općinskom sudu. 


Prometno vještačenje 


Ishodište slučaja je u događaju što se zbio još 4. kolovoza 2011. godine, kada je iz šume na cestu istrčala divlja svinja i iskočila na automobil Željka Marka. Vozač nije mogao izbjeći divlju životinju koja je zatim pobjegla u šumu. 


Vlasnik auta ustao je nakon toga tužbom, navodeći da je na vozilu nastala šteta od oko 30 tisuća kuna, prema izvidu štete osiguravajuće kuće. Tužitelj je u prvom postupku za naknadu štete tužio Hrvatske ceste, potom je Općinski sud u Karlovcu presudom iz lipnja 2013. godine u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev, ali je drugostupanjski, Županijski sud u Karlovcu, odbacio tužbu. U toj parnici provedeno je prometno vještačenje kojim je procijenjeno da je brzina auta u kritičnim trenucima bila 57,5 kilometara na sat, odnosno u granicama dozvoljene. Vještak za cestovni promet utvrdio je da bi vozač uspio izbjeći divlju svinju pri svim brzinama do 44 kilometra na sat, ali da za vožnju tim smanjenim brzinama nije bilo opravdanog razloga, tako da brzina nije u uzročno-posljedičnoj vezi s nesrećom. Taj je vještak totalnu štetu na autu procijenio na oko 13 tisuća kuna. 



Medvjed udario u automobil kod Vrbovskog 


Naleti vozila na divljač česta su pojava, samo u tri dana, od subote do ponedjeljka, na cestama Primorsko-goranske županije zabilježeno je pet takvih slučajeva. Sraz s najkrupnijom divljom životinjom dogodio se na području Vrbovskog u ponedjeljak ujutro, kada je medvjed udario u alfa romeo kojeg je vozio 37-godišnji vozač. Na Gornjem Jelenju se pak kombi volkswagen crafter, kojim upravljao 38-godišnji vozač, sudario s jelenom. 


Srnad koja je pretrčavala cestu naletjela je na osobna vozila u subotu, i to u Klani, Matuljima i Kraljevici. Medvjed i jelen nakon udara su se udaljili u pravcu šume, dok je srneća divljač uginula na mjestu događaja. Brigu o uginuloj divljači preuzeli su lovnici nadležnih lovišta. Prošloga tjedna policija je evidentirala tri slučaja sudara vozila sa životinjama na cesti. Na području Čavli i Mrkoplja osobna vozila sudarila su se sa srnećom divljači, a kod Jadranova je 53-godišnji vozač VW passata udario u divlju svinju. Policija je ponovo pozvala vozače da, kako bi se spriječili ovakvi i slični događaji, budu maksimalno oprezni, posebno u jutarnjim i kasnim večernjim satima, te da prilagode brzinu vožnje. »Napominjemo da vozači vozila koji sudjeluju u naletu na divljač na cesti, ako se utvrdi da je do naleta došlo zbog kršenja prometnih propisa, odnosno, ako su vozili nepropisnom ili neprilagođenom brzinom, odgovaraju sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. 


Protiv takvih vozača pokreće se prekršajni postupak«, objašnjavaju iz Policijske uprave primorsko-goranske. (F. V., S. K.) 



Vlasnik auta je u ovom postupku putem svog odvjetnika podnio tužbu protiv zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja (koji je odbio naknaditi štetu), smatrajući da je kao koncesionar lovišta odgovoran za nastalu »štetu od opasne stvari«, te se pozvao na odredbe Zakona o obveznim odnosima koji to reguliraju. 


Nije pas, nego vepar 


U odgovoru na tužbu koncesionar lovišta je tvrdio da se neosnovano navodi da je štetu prouzročila divlja svinja, jer za to nema dokaza, te da na cesti postoje prometni znakovi »divljač na cesti«. Tuženi koncesionar ukazivao je i da šteta na autu nije nastala u lovištu, već se nesreća dogodila na cesti. Smatrajući da je tužba pravno i činjenično neutemeljena, zagrebački institut je u odgovoru na tužbu ukazivao da je vlasnik divljači zapravo Republika Hrvatska. Koncesionar je smatrao da je odgovornost za naknadu štete na Hrvatskim cestama, jer nisu održavale pojas uz državnu cestu (gustiš i nepokošen kanal). 


U dokaznom postupku sud je analizirao činjenice i u svim bitnim točkama dao za pravo vlasniku vozila i njegovom odvjetniku Hrvoju Medariću. Sud o obrazloženju presude povlači da se svakako radilo o divljoj svinji, da se nije radilo o psu lutalici, kako je insinuirao tuženik, o čemu postoji izvješće o nesreći karlovačke policije, te da je i sam prometni vještak rekao da su oštećenja na autu karakteristična za nalet na snažniju i čvršću životinju, kakva je divlja svinja. Nesporno je utvrđeno da su prometni znakovi koji ukazuju na opasnost na divljač na cesti postavljeni tek dva i pol mjeseca nakon nesreće. Sud je zaključio da je upravo koncesionar lovišta, zagrebački institut koji je to postao odlukom ministra Petra Čobankovića sredinom 2008. godine, odgovoran za štetu. Pozvao se i na odredbe Zakona o cestama koji navode da vlasnik oštećenog vozila može podnijeti odštetni zahtjev ako koncesionar lovišta nije poduzeo mjere da bi spriječio štetu od divljači na javnim cestama koje prolaze kroz lovište. Zaključeno je da je koncesionar odgovoran jer nije spriječio moguću štetu.