Svi Klemmovi suoptuženici ranije su osuđeni nakon priznanja nedjela i nagodbe se s tužiteljstvom, a posljednji je to u ponedjeljak učinio Leonard Valent koji godinu zatvora može zamijeniti radom za opće dobro
Pripremno ročište za suđenje vlasniku zaštitarske tvrtke Klemm security Josipu Klemmu zbog izvlačenja gotovo tri milijuna kuna iz njegove tvrtke u petak je ponovno odgođeno, a Klemm je najavio da se neće nagoditi s tužiteljstvom poput njegovih suoptuženika.
Klemm je, izlazeći s pripremnog ročišta koje na zagrebačkom Županijskom sudu nije održano zbog bolesti tužiteljice, kazao da se neće nagoditi i priznati krivnju.
“Ako sam nešto i učinio nisam bio svjestan da kršim zakon”, kazao je Klemm. Dodao je i da je njegova tvrtka u proračun, koji je u ovom slučaju navodno oštećen utajom poreza, uplatila više od 200 milijuna kuna.
Tužiteljstvo vlasnika zaštitarske tvrtke Klemm security i čelnika braniteljske Udruge specijalne policije tereti da je od 2005. do 2007. iz svoje tvrtke, uz pomoć ostalih optuženika, izvukao gotovo tri milijuna kuna i pritom utajio čak 593 tisuće kuna poreza na dobit.
Svi Klemmovi suoptuženici ranije su osuđeni nakon priznanja nedjela i nagodbe se s tužiteljstvom, a posljednji je to u ponedjeljak učinio Leonard Valent koji godinu zatvora može zamijeniti radom za opće dobro. Prije njega sporazumno su osuđeni Radovan Štetić, Hrvoje Zorovac, Tomislav Matanić i Silvio Golubovac.
Najpoznatiji među Klemmovim suradnicima, Štetić, bio je jedan od osumnjičenih pripadnika tzv. zagrebačke zločinačke organizacije iz 90-tih, koji je kasnije odgovarao i zbog prevare, osnosno izvlačenja novca u slučaju u kojem je jedan od osumnjičenih bio sin šefa zagrebačke policije Saša Burušić.
Tužiteljstvo Klemma tereti da je od veljače 2005. do ožujka 2007. kao odgovorna osoba tvrtke Klemm security, “osmislio način na koji će iz tog trgovačkog društva neosnovano obavljati isplate u svoju korist” pa je “nalagao neosnovana plaćanja sa žiro-računa” svoje tvrtke na račune drugih trgovačkih društava koja su mu, prema ranijem dogovoru, izdavala račune za neobavljene usluge.
Tužiteljstvo tvrdi da je Štetić potom angažirao preostale okrivljenike da postanu direktori više poduzeća nakon čega su mu “izdavajući račune za nepostojeće usluge, pomogli u realizaciji postupanja” dogovorenog s Klemmom.
Štetić je, navodno, nakon toga osobno ili u dogovoru s optuženim direktorima suradničkih tvrtki podizao novac za fiktivne usluge i davao ga Klemmu koji je na taj način, prema tvrdnjama tužiteljstva, zaradio više od 2,8 milijuna kuna.
Tužiteljstvo tvrdi i da je Klemm naložio plaćanje računa za neobavljene usluge za još dva poduzeća pa je njegova tvrtka u konačnici oštećena za više od 2,9 milijuna kuna.
Zbog “neosnovanog knjiženja troškova po računima za neobavljene usluge” oštetio je i državni proračun za više od 593 tisuće kuna s osnove poreza na dobit, izvijestilo je ranije tužiteljstvo.
Istraga navodnih Klemmovih “financijskih malverzacija” pokrenuta je još 2014. no on tada nije uhićen jer je u tužiteljstvu iznio tzv. aktivnu obranu, tvrdeći da se može osjećati krivim ako je svoju tvrtku oštetio neznanjem, ali da nikada ne bi oštetio državu.
Nakon podizanja optužnice u svibnju 2015. Klemm, tada jedan vođa prosvjeda hrvatskih branitelja u Savskoj ulici 66, Hini je kratko rekao da se “raduje optužnici” koju je protiv njega podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zbog zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju.
