Odvjetnik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Marijan Hanžeković, izjavio je da bi prema odluci Ustavnog suda Bandić odmah trebao biti pušten iz istražnog zatvora u Remetincu, ali da se procedura njegova izlaska može razvući do sutra jer “ne mogu doći” do suca istrage zagrebačkog Županijskog suda Zdenka Posavca koji je ranije odlučivao u Bandićevu slučaju.

“Odluka Ustavnog suda znači da bi Bandić danas trebao biti pušten van, i da se u depozit suda vraća oduzeto jamstvo od 15 milijuna kuna”, izjavio je Hanžeković Hini.

No, dodao je da se iz njemu neshvatljivih razloga “ne može doći do suca Posavca”, iako je Ustavni sud “jasno rekao da mora biti pušten odmah”.

“Zbog toga nije sigurno da će Bandić iz Remetinca biti pušten danas, već možda sutra, što smatram da je neodgovorno”, kazao je Hanžeković.

Usvajajući Bandićevu ustavnu tužbu Ustavni je sud ukinuo tri rješenja zagrebačkog Županijskog suda donesena u ožujku ove godine.

“Podnositelj se ima odmah pustiti na slobodu, a jamčevina uplaćena u državni proračun ima se vratiti na depozitni račun Županijskog suda u Zagrebu”, navodi se u odluci Ustavnog suda koja je po zakonu izvršna i obvezna za ostale sudove. Bandićevi branitelji Ustavnom su se sudu obratili nakon posljednjeg rješenja o pokretanju i proširenju istrage u slučaju Agram u kojem ga se tereti za poticanje na davanje lažnog iskaza, krivotvorenje dokumentacije i sprječavanje dokazivanja.

Hanžeković je pojasnio da unatoč tome što odluku Ustavnog suda moraju poštovati svi niži sudovi Bandić ne moće izaći iz istražnog zatvora bez održanog ročišta na zagrebačkom Županijskom sudu, čijom je odlukom vraćen u Remetinec 10. ožujka nakon proširenja istrage u slučaju Agram.

Bandiću je tada oduzeta i jamčevina od 15 milijuna kuna, uz koju mu je ranije odobreno da se tijekom istrage brani sa slobode.

Jamčevina koje će se odlukom Ustavnog suda morati vratiti u sudski depozit u državnom je proračunu završila nakon što je zagrebački Županijski sud prihvatio tvrdnje tužiteljstva da je Bandić ‘utjecao’ na Uskokovu svjedokinju Demarin koja je, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da mu je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.

Time je potkrijepila sumnje tužiteljstva da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. kao utemeljitelj i predsjednik Zaklade sačinio i potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane Zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su pronađene tijekom pretraga, među ostalim i u Bandićevoj vikendici, iako su umjetnine zapravo bile poklonjene njemu.

U aferi Agram Bandić je isprva osumnjičen da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije primljene u predsjedničkoj kampanji 2010. zakinuo državni proračun. Ukupnu ‘štetu’ tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.

Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika udruzi “U ime obitelji” prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. No, zagrebački je sud tu optužnicu vratio tužiteljstvu na doradu.