Predrag Sloboda

Primorje je i u bivšoj državi bilo u Drugoj ligi pa se izdignulo

Igor Duvnjak

Predrag Sloboda/Foto Arhiva NL

Predrag Sloboda/Foto Arhiva NL

Nisam više uključen u Primorje EB, ali vidim nešto i čujem kada se sretnem sa Samirom Baraćem i drugim ljudima koji vode klub. Rezultati stižu, eto sada su nade najbolje u Hrvatskoj, juniori su treći. Znači da se ipak dobro radi. Primorje EB se oslanja na svoje snage - kaže trofejni predsjednik riječkih vaterpolista



RIJEKA O mjestu i ulozi Riječanina Predraga Slobode u vaterpolu ne treba trošiti riječi, dok je bio na čelu riječkog Primorja EB, kao i kada je bio predsjednhik HVS-a, rezultati su godinama bili dosezi za naslovnice. Na Kantridi je to bila najplodnija era u više od stotinu godina dugoj povijesti kluba, kada su od 2010. do 2016. godine osvojena dva državna prvenstva i tri hrvatska Kupa, tri Jadranske lige, a primorjaši su i dva puta bili viceprvaci Europe. Iznimno cijenjen i u međunarodnim razmjerima može se dičiti da su u godinama dok je bio predsjednik HVS-a ostvareni najveći uspjesi našeg vaterpola, osvojena su zlata na OI u Londonu 2012. godine te na SP-u u Budimpešti 2017. godine, isto tako i u u Svjetskoj ligi u Almatiju 2012, na Mediteranskim igrama u Mersinu 2013. i na Europa kupu u Rijeci 2018. godine. Uz to je osvojeno olimpijsko srebro u Rio de Janeiru 2016. godine i na SP-u u Kazanju 2015. godine, brončane medalje na SP-u Šangaju 2011. i u Barceloni 2013. godine. Bez dvojbe je Predrag Sloboda najtrofejniji predsjednik u povijesti HVS-a, isto tako i riječkog Primorja EB. Sloboda je aktualni dopredsjednik Saveza koji se može pohvaliti novim uspjesima.


Hrvatski vaterpolo je zaredao s medaljama od kojih su posljednje u dugom nizu ovogodišnje brončano odličje sa Svjetskog prvenstva u Južnoj Koreji i srebro s Europa kupa u Zagrebu te u Svjetskoj ligi u Beogradu, lanjska bronca na Europskom prvenstvu u Barceloni, te osvojen Europski kup u Rijeci.


Kontinuitet rada


– Mislim da je tajna tih uspjeha u stalno spominjanom kontinuitetu rada – govori Slobodan. – Recimo, struka vodi računa da te smjene generacija prolaze čim bezbolnije. Uzmite samo za primjer da smo nakon osvajanja zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine izgubili cijelu prvu momčad s tog natjecanja, a onda smo na idućim Igrama u Brazilu 2016. godine došli do srebrne olimpijske medalje. Znači, u četiri godine se sve dobro obavilo, a onda smo u petoj godini dobili i svjetske prvake. Od 2007. godine do danas uvijek smo na postolju svjetskih prvenstava.




Bez obzira što šjor Predrag, rođen 1950. godine, nije bio aktivni vaterpolist, ovaj mu je sport kroz dugi niz godina jako ušao pod kožu, kako od dana kada je bio u vodstvu slavnog Pro Recca pa nadalje. Član je sada uigranog orkestra.


– Jasno da sam se itekako saživio s vaterpolom. Taj sport volim i mislim da sam se zato i posvetio tome. prvo kroz klupska natjecanja, kroz Pro Recco i Primorje EB, pa onda s HVS-om. Funkciju predsjednika preuzeo sam 2010. godine i tu sam praktički do danas. Inače, svi ljudi koji su na nekim pozicijama su na njih došli nakon dugog niza godina rada u Savezu. Recimo, naš sadašnji predsjednik Mladen Drnasin je bio kvalitetan igrač, vrlo dobar igrač. Bio je vezan za vaterpolo u splitskom Jadranu. Tu je uglavnom skup ljudi koji razmišljaju isto.


Regionalna liga


Hrvatski vaterpolo pritom nema široku bazu vrhunskih klubova, time su vredniji uspjesi reprezentacije, a Sloboda u Regionalnoj ligi vidi značajan doprinos kvaliteti ovdašnjeg vaterpola.


– Ipak tu nije riječ o malom broju klubova, iako bi bilo bolje da ih imamo više. Sada imamo nekih osamdesetak klubova uz dominaciju njih dva – tri. S druge strane možemo pogledati zemlje u našem okruženju, Italiju, Mađarsku, Španjolsku, Crnu Goru, Srbiju. U svim tim zemljama imate možda dva ili ne više od tri kluba koji mogu učiniti nešto više. Tako je i kod nas, gdje je prošlo domaće prvenstvo bilo relativno izjednačeno s Jugom i Mladosti, očekuje se da će ove sezone i Jadran biti malo jači te ćemo opet imati tri dobra kluba. Mislim da je svemu dobro pridonijela Regionalna liga, u njoj igrači imaju prilike igrati s nekim drugim vaterpolskim školama, osjetiti jedan drugi pristup vaterpolu. Kada se sve to skupi, onda to donosi ukupan pozitivan rezultat.


Osim nužne igračke baze jednako je važna i ona materijalna, hrvatski vaterpolo treba znati dobro plivati i u tim vodama da se ne bi nasukao. Odgovara se uspješno raznim izazovima, tako je i s dobijenom organizacijom Europskog prvenstva za tri godine u Splitu.


– Tu baš ne plivamo tako dobro kao u onom sportskom segmentu. Novaca nikada dosta u cijelom našem sportu, ne samo u vaterpolu. S druge strane,u Rijeci imamo sreću što imamo vrhunske sportske uvjete. Mislim da je ovo na Kantridi najbolji bazenski kompleks u Hrvatskoj, pa i puno šire. S druge strane, sigurno je da bi novaca trebalo biti više. Mi u Savezu se stalno borimo da ih dođe čim više. Za sada dobro stojimo, plivamo dobro. Eto, dobili smo i organizaciju Europskog prvenstva u Splitu 2022. godine. Moramo pritom zahvaliti i Vladi i Središnjem uredu za sport i svima koji su nam pomogli da financijski uspijemo odraditi taj dio posla vezan uz bazene, uz plaćanje kotizacije LEN-i. U svemu drugome se ide malo pomalo i sigurno je da ćemo na kraju imati jedan lijepi, krasno organizirani događaj. Oni koje sam spomenuo u okviru svojih mogućnosti čine najviše što mogu, a da uvijek treba i više novaca, to je također činjenica. Ti ljudi rade koliko mogu i na tome im se svi mi moramo zahvaliti.


Primorje EB


U bogatoj sportskoj Slobodinoj biografiji su svakako godine u Primorju Erste banci, kluba kojega često spominje i u kojem je ostavio neizbrisiv trag.


– Sve su to dijelovi života u kojem čovjek živi, zadovoljan je s nečim što se napravilo. Imali smo pune tribine na plivalištu, istaknuo bih i nešto u svezi s mladima. Primorje EB je u tom periodu dobilo i Trofej Nardelli za klub koji najbolje radi s mladima. taj se rad i do danas izuzetno kvalitetno. Nisam više uključen u Primorje EB, ali vidim nešto i čujem kada se sretnem sa Samirom Baraćem i drugim ljudima koji vode klub. Rezultati stižu, eto sada su nade najbolje u Hrvatskoj, juniori su treći. Znači da se ipak dobro radi. Primorje EB se oslanja na svoje snage, a pritom se ne bih složio s komentarima da je u Drugoj ligi. Regionalna liga je naime jedna, a hrvatsko prvenstvo druga stvar. Uostalom, sjetimo se da je Primorje i u bivšoj državi bilo u Drugoj ligi pa se onda izdignulo. Uglavnom, ide se naprijed i uz malo strpljenja bit će sigurno bolje.


Što se pak tiče hrvatske vaterpolske reprezentacije, koja je poslovično u žiži zanimanja ovdašnje sportske javnosti, ona uživa u bogatoj tradiciji zapaženih rezultata. Hrvatski vaterpolisti razmazili su svoje poklonike, naviknuli ih na osvajanje medalja.


– Sada nam je prvi cilj Europsko prvenstvo u siječnju iduće godine na kojem bismo se trebali kvalificirati za Olimpijske igre u Tokiju. To su ta dva cilja nakon što smo odradili Svjetsko prvenstvo u Južnoj Koreji. Mi uvijek ciljamo na postolje, uvijek je tu borba za medalju, a koja će biti, bilo koja da dođe, sve je to pozitivno. Znamo da su očekivanja javnosti uvijek velika, da uvijek to treba biti zlato, međutim ne treba zaboraviti da i drugi misle isto tako. Na putu do cilja sve treba odraditi u bazen – rekao je Sloboda.