Najveći saveznici

OD NEPRIJATELJA DO SAVEZNIKA Rusi spašavaju nagodbu u Agrokoru, ali i – Plenkovićevu vladu

Jagoda Marić

Vlada i ruski Sberbank najviše su zainteresirani za opstanak Agrokora  / arhiva NL

Vlada i ruski Sberbank najviše su zainteresirani za opstanak Agrokora / arhiva NL

Krhka Vladina većina sada ovisi o tome hoće li biti postignuta nagodba koja će biti prihvatljiva onima koji drže dvije trećine Agrokorovih dugova – Sberbanku i VTB banci



Premijer Andrej Plenković je prije više od godinu dana sudbinu svoje Vlade vezao uz uspjeh postupka izvanredne uprave u Agrokoru, ali je u međuvremenu njegove izglede ozbiljno ugrozio odlazak dvoje ključnih aktera, bivšeg povjerenika Ante Ramljaka, pa onda i bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić. Sada krhka Vladina većina još više ovisi o tome hoće li u manje od dva mjeseca vjerovnici u Agrokoru dogovoriti nagodbu koja će biti prihvatljiva onima koji drže dvije trećine Agrokorovih dugova. Takva situacija u kojoj bi se Vlada mogla ozbiljno poljuljati, dovela je premijera Plenkovića do toga da su mu u tom slučaju najveći saveznici ruske banke, posebice Sberbank koji se tek nedavno vratio za stol za kojim se dogovora nagodba.



U trenucima najveće krize za Vladu Andreja Plenkovića, otkako je HNS ušao u koaliciju s HDZ-om, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlučila je premijeru dodatno zagorčati život. Ona je, doduše, priopćenjem putem Nove TV izrazila »potporu Vladi i izvanrednom povjereniku« kako bi se uspješno završio proces postizanja nagodbe u Agrokoru, ali jasno je da je riječ o pukoj predsjedničinoj kurtoaziji. Dok se Plenković nalazi na maloj inozemnoj turneji, tijekom koje će boraviti u Bugarskoj i Rumunjskoj, Kolinda Grabar-Kitarović izvijestila je javnost da zbog stanja u vezi s Agrokorom otkazuje put u Slovačku i Crnu Goru, koje je trebala posjetiti sljedećih dana. Time se predsjednica nastoji prikazati puno odgovornijom državnicom nego što je to premijer. A njega čeka s već pripremljenim temama za sastanak idućeg tjedna. »Jedna od tema sastanka bit će sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog situacije oko Agrokora«, informirala je predsjednica Plenkovića. Pozdravila je ostavku Martine Dalić kao »razborit i odgovoran politički čin«, uz dodatak da »nijedan važan državni posao, pa tako ni postizanje nagodbe o restrukturiranju Agrokora, ne može ovisiti o jednom čovjeku niti smije biti njegov talac«. Ovo potonje zvuči i kao poruka predsjedniku Vlade. (D. C.)



Najbolja opcija




Preuzimanje vlasničkog udjela u Agrokoru, a neki izračuni kažu da bi to moglo biti čak do trećine udjela, najizgledniji je način da Sberbank, najveći pojedinačni vjerovnik Agrokora, naplati svoja potraživanja, odnosno to je način na koji bi, ako tvrtka nastavi poslovati u budućnosti mogla izvući najveći postotak od uloženih 1,1 milijardu eura u koncern Ivice Todorića. Zato će se ta banka vjerojatno učiniti sve da do nagodbe i dođe. Druga ruska banka VTB, od Agrokora potražuje oko 360 milijuna eura, pa će te dvije banke u Agrokoru doista nakon postizanja nagodbe imati dominantnu vlasničku ulogu jer bi, u za njih najboljoj opciji, mogle dosegnuti više od 40 posto vlasništva.


Zato bi ih procjena da im je nagodba najbolja opcija pred kraj postupka izvanredne uprave mogla učiniti nenadanim saveznici Plenkovićeve Vlade, iako su gotovo godinu dana napadali i izvanrednu upravu, lex Agrokor i Vladu te pokušavali osporiti taj zakon u nekoliko sudskih postupka u Hrvatskoj, susjednim zemljama, ali i u članicama Europske unije.


Ostalim vjerovnicima namirenje ne ovisi toliko o nagodbi ili u njoj gube, pa bi dio njih vjeruje da im je stečaj ista ili čak bolja opcija u kojoj bi mogli možda naplatiti barem mrvice onoga što su uložili u Agrokor.


Investitori iz rollup modela, predvođeni Knighted fondom imaju prvenstvo naplate za ukupno 960 milijuna eura. S obzirom na to da je dio njih obveznice koje nominalno vrijede 480 milijuna eura kupovao po znatno nižim cijenama za njih ni otvaranje stečaja ne bio gubitak. Dio svojih potraživanja tako su »spasile« i domaće banke predvođene Zagrebačkom bankom.



Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da je još uvijek nesigurno kako će koji vjerovnik u nagodbi proći i što će to značiti za nastavak poslovanja Agrokora, gospodarske prilike u zemlji, pa i političku scenu, ali upozorava da je Hrvatska puno veći gubitak pretrpjela kad su u pitanju njezine institucije.


– Trajna šteta nastala je gubitkom povjerenja u institucije i tu je veća šteta od same financijske štete u Agrokoru, jer to znači štetu za gospodarski rast, za investicije i što je najvažnije za razvoj društva i uspostavu demokratske države – ističe Lovrinčević.



Prizivanje stečaja


Uz njih prvenstvo naplate imali bi vjerovnici, opet uglavnom banke, koje su Agrokoru dale kredite vrijedne 530 milijuna eura i osigurani su založnim pravima na imovinu Agrokorovih kompanija. Ti krediti i najstarija tražbina ukupno vrijedne oko 1,7 milijardi eura i gotovo se poklapaju s procjenom najniže vrijednosti Agrokora, pa bi se u eventualnom stečaju nakon njih teško još netko namirio, ako se kroz taj postupak ne bi ponovo krenulo u procjenu vrijednosti najveće hrvatske kompanije. Iako nikada ničim nisu doveli u pitanje svoju opredijeljenost za nagodbu, nego je Knighted fond bio njezin najveći zagovaratelj, dio naših sugovornika iz Vlade strahuje da bi ta podrška mogla oslabiti ako se procijeni da s velikim utjecajem u Agrokoru Rusi ostvaruju i veliki utjecaj na regionalno gospodarstvo.


Ostalim vjerovnicima namirenje ne ovisi toliko o nagodbi ili u njoj gube, pa bi dio njih vjeruje da im je stečaj ista ili čak bolja opcija u kojoj bi mogli možda naplatiti barem mrvice onoga što su uložili u Agrokor. Investitori iz kroz roll up kredita, a među njima prednjače američki, predvođeni Knighted fondom, uspjeli su uz »svježih« 480 milijuna eura, još dodatnih 480 milijuna eura ranijih kredita pretvoriti u najstariju tražbinu, onu koja se prva naplaćuje, pa bi u slučaju da nagodba ne uspije, odnosno da se u Agrokoru otvori stečaj njihovih 960 milijuna eura imalo prvenstvo naplate. S obzirom na to da je dio njih obveznice koje nominalno vrijede 480 milijuna eura kupovao po znatno nižim cijenama za njih to ne bi ni bio takav gubitak. Dio svojih potraživanja tako su »spasile« i domaće banke predvođene Zagrebačkom bankom. Uz njih prvenstvo naplate imali bi vjerovnici, opet uglavnom banke, koje su Agrokoru dale kredite vrijedne 530 milijuna eura i osigurani su založnim pravima na imovinu Agrokorovih kompanija. Ti krediti i najstarija tražbina ukupno vrijedne oko 1,7 milijardi eura i gotovo se poklapaju s procjenom najniže vrijednosti Agrokora, pa bi se u eventualnom stečaju nakon njih teško još netko namirio, ako se kroz taj postupak ne bi ponovo krenulo u procjenu vrijednosti najveće hrvatske kompanije.


Rasplitanje priče


Ipak, i mali dioničari, a i tvrtke koje su Agrokoru posuđivale novac, osiguran takozvanim financijskim mjenicama, u nagodbi gube gotovo sve, dok bi u stečaju, ako bi se krenulo u rasplitanje priče iz početka možda ipak uspjeli naplatiti dio svojih potraživanja.


Dobavljači su dosad uspjeli naplatiti u prosjeku oko 60 posto svoga duga za isporučenu robu, pa je njihova snaga u nagodbi slabija nego na početku procesa, ali eventualno otvaranje stečaja nosi veliki rizik za nastavak poslovanja, posebice Konzuma, pa tako i za plasman njihovih roba.


Tako se nakon godinu dana krug zatvorio pa su u ovoj situaciji Vlada Andreja Plenkovića i najveći vjerovnik, ruski Sberbank, najviše zainteresirani da se nagodba postigne i da Agrokor nastavi poslovati, kako je to bilo i prošle godine u ožujku ali se između njih ispriječio sukob oko modela po kojem su to željeli postići.