Smrt nesretnog Piermaria Morosinija, nogometaša »Livorna« na utakmici s »Pescarom«, navodno od infarkta, uzburkala je sportsku javnost. O svemu je s meritornog medicinskog stajališta za Novi list progovorio dugogodišnji ugledni riječki liječnik kardiolog Marijan Padovan, pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti interne klinike riječkog KBC-a. 

    – Ovo nisam doživio kao nešto neobično – započet će Marijan Padovan. – Pratim sve to, pritom sam i registrirani nogometaš u Hrvatskom nogometnom savezu, istina u Ligi veterana. Gledam, što se događa, naravno da me to zanima. Na koncu konaca, nama veteranima bi se ovakvi slučajevi trebali događati više. Službeno ne znam što se dogodilo Fabriceu Muambi iz »Boltona«, novine pišu da je to infarkt, međutim često znaju pisati krive stvari. Vele da je i Morosini imao infarkt. Ja mislim da je možda u pitanju ipak nešto drugo, a ne baš srčani infarkt. Naravno, infarkt je moguć kao uzrok iznenadne smrti kod ovako mladih ljudi, ali ipak ne bi trebao biti na prvom mjestu. Oni su ipak umrli od nekog drugog razloga. 

    Kojega?

    – To su nama kardiolozima poznati razlozi. Očito je Moambin, kao i ovaj slučaj povezan sa srcem, jer sve druge smrti izgledaju drugačije a nisu ovako iznenadne, kao što se dogodilo Morosiniju. Mi ovakav događaj zovemo iznenadna srčana smrt. Ona je najčešće posljedica maligne aritmije. To su ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija. Riječ maligna u ovom slučaju nema veze s tumorom, maligna je zato što može izazvati zastoj srca i smrt.      

Prevencija

    Jesu li nasljedne osobine ili pak uvjeti života i treninga razlozi za ove probleme i smrti sportaša?

    – Jedan od 200.000 registriranih sportaša umre iznenadnom smrću na terenu. Najčešće su to nogometaši, košarkaši i igrači američkog nogometa. Muškarci pritom devet puta češće doživljavaju iznenadnu smrt nego žene. Najčešće je riječ o prirođenim anomalijama. Ili su one u samom srčanom mišiću ili u stvaranju impulsa u srcu. 

    O kakvim je impulsima riječ?

    – Uslijed poznatih bolesti za koje znamo zašto se javljaju, a to je najčešće WPW (Wolf Parkinson White), ljudi imaju problema u provodnji električnih impulsa kroz srce, što može izazvati aritmiju. Posebno kada je čovjek izložen velikoj količini adrenalina, a to je za vrijeme utakmice, može stoga doći do aritmije, a ona može završiti smrću. Te bolesnike je dosta lako prepoznati. Tu bolest se može izliječiti. Postoji međutim i nekoliko drugih bolesti, sindrom Brugada i sindrom produženog QT intervala. 

    Rad na pravovremenom otkrivanju ovih bolesti?

    – Ogroman dio ovih bolesti se može otkriti prije nego se pojave posljedice, međutim neke oblike se ne može otkriti. Prvo prezentiranje tih bolesti i bolesnika je baš kod iznenadne smrti, ali takvih bolesnika je ipak manji broj. Dobar dio tih slučajeva se može riješiti prevencijom.      

Zabranjeni lijekovi

    Utjecaj raznih stimulativnih sredstava na nesreće sportaša?

    – Namjerno uzimanje lijekova za postizanje boljih sportskih rezultata može rezultirati srčanim aritmijama, koje mogu izazvati smrt. To su sigurno zabranjeni lijekovi, a koliko ih i koji igrač uzima ja to ne znam. To treba pitati nekog drugog. 

    Igrači u vrhunskim klubovima imaju silan broj utakmica, recimo Ronaldo i Messi su već sada blizu 60 susreta u sezoni. Doda li se trening, nameće se zaključak o preopterećenosti nogometaša?

    – Moguće je da razlog zdravstvenih problema bude i u tome, međutim ako je organizam mlad i ako se igrač ne truje te ako nema predispoziciju za bolest, onda nema razloga da se dogodi nesreća. Na koncu konaca ne mora oboljeti najopterećeniji igrač, već to bude onaj s predispozicijom. 

    Kako se dozna za sklonost oboljenju nekog sportaša? 

    – Predispoziciju treba otkriti, veliki broj sportaša bi trebao biti podvrgnut detaljnijem kardiološkom pregledu. Svi bi morali imati napravljen kvalitetan kolor dopler ultrazvuk srca. Svaki bi trebao imati pregled kardiograma, holtera i ergometrije te da ga pregleda kardiolog. Puno se može saznati i od toga kakva mu je obitelj budući da se bolesti prenose familijarno. Ako je netko u obitelji umro mlad iznenadnom smrću, onda su šanse za nasljednika da je dobio isti kod i da će mu se dogoditi to isto.      

Hitna intervencija

    Morosini je nažalost tek jedan u nizu talijanskih nogometaša, umrlih na igralištu?

    – Još ranije, kada smo se s Talijanima družili i igrali s njima nogomet, oni su svojim bolesnicima radili pretragu, podvrgli su ih ultrazvuku, holteru, ergometriji. To su radili kardiolozi. Oni su, recimo, otkrili bolest kod Kanua, igrača »Ajaxa« u »Interu«. Da nije toga bilo, umro bi na terenu. Operirao je zalistak. Znači, osim aritmija jedan od uzroka ovih nesreća igrača mogu biti i bolesti srčanih zalistaka. Tu je i bolest srčanog mišića, to je prirođena bolest, hipertrofična kardiomiopatija. Od te bolesti nogometaši najčešće umru. To na EKG-u izgleda kao nabildano sportsko srce, a oni koji ne znaju ne prepoznaju bolest.

_____________________________

Smrt Pere Radakovića

_____________________________

Pak poput smrtonosnog oružja

      – U ovim nesrećama može doći i do pucanja aorte, do plućnih embolija, uz krčenje krvih žila jedan od uzroka smrti je udarac u grudni koš. Ako pak pogodi nekoga točno u srce može doći do zastoja srca i nužna je reanimacija. Isto je tako opasna ona jajasta lopta u američkom nogometu, kada udari u grudni koš može zaustaviti srce. Ako pogodi u pravom trenutku i strese srce, može izazvati aritmiju i ako nema reanimacije, sportaš je pokojni – otkriva Marijan Padovan.