Javno-privatno partnerstvo

Grad Rijeka će sufinancirati treninge mladih u kampu HNK Rijeke na Rujevici

Ivan Volarić

Rujevički nogometni kompleks ubuduće neće biti samo privilegij igrača registriranih za HNK Rijeku/Foto S. DRECHSLER

Rujevički nogometni kompleks ubuduće neće biti samo privilegij igrača registriranih za HNK Rijeku/Foto S. DRECHSLER

HNK Rijeka više neće koristiti teren na Podmurvicama pa smo odlučili platiti zakup objekta na Rujevici - kaže Renato Kostović, v.d. pročelnika Odjela za sport grada Rijeke

RIJEKA Nedavno usvojen proračun grada Rijeke za 2020. godinu sportu nije donio ništa novoga, a netko će pritom dodati i ništa dobroga. Istina, proračunska sredstva namijenjena sportu su u odnosu na 2019. godinu narasla sa 78,5 milijuna kuna na nešto više od 79 milijuna kuna, ali javne potrebe u sportu, odakle osiromašeni riječki klubovi crpe gro novca za preživljavanje, doživjele su dodatni pad za otprilike milijun kuna (sa 15,136 milijuna kuna na 14,035 milijuna kuna).– Gledajući ukupni pročun za sport on je narastao u odnosu na prošlu godinu, dakle, govorim o svim programima sporta i tehničke kulture, računajući i rashode za objekte, potom sredstva koja koristi Rijeka sport, odnosno sredstva kojima se otplaćuju zajmovi. Međutim, kada govorimo samo o javnim potrebama u sportu, onda su one manje za otprilike milijun kuna – govori Renato Kostović, v.d. pročelnika Odjela za sport grada Rijeke. – Riječ je o blagom pladu, kao što postoje i određene projekcije pada za nadolazeće dvije godine. Međutim, proračun je živo tkivo i rashodi ovise o prihodima. Važno je napomenuti da se pad proračuna neće osjetiti na programskoj djelatnosti sporta, već je više vezan za neke aktivnosti koje nisu srce sporta.

Želite reći da riječki klubovi neće izravno osjetiti najnovije smanjenje proračunskih sredstava?


– Neće. Zadržali smo isti iznos kod, primjerice, glavnih aktivnosti kao što su treninzi i natjecanja sportaša. Istina, smanjena su sredstva za poticanje nositelja kvalitete. Međutim, ove godine su u toj stavci bila predviđena sredstva od 1,1 milijun kuna, da bi se kroz rebalans proračuna taj iznos podigao na 1,6 milijuna kuna. Sada smo u toj stavci predvidjeli 1,3 milijuna kuna, dakle, 200 tisuća kuna više nego 2019. godine. Dakle, taj iznos je manji nego što je bio nakon rebalansa, ali je veći nego što je bio predviđen prvotnim proračunom za 2019. godinu. Stav je, naravno, da se kroz neki nadolazeći rebalans taj iznos pokuša povećati, ali držimo da je ovo dobar start. Glavne aktivnosti sportaša i klubova se ipak zadržavaju na staroj razini. Želio bih naglasiti i jednu za mene podjednako bitnu stvar, a to je provođenje aktivnosti sportaša s invaliditetom. I taj segment smo zadržali na jednakoj razini kao i u 2019. godini.


Redovite isplate


Ove godine ste uspjeli klubovima uglavnom redovito isplaćivati pripadajuća proračunska sredstva. Mogu li se takvi trendovi očekivati i u idućoj godini?




– U tom dijelu moram iskazati svoje zadovoljstvo jer smo u suradnji s našim Odjelom za financije postigli kontinutet u isplatama, što je jako bitno za klubove koji su uključeni u određene sustave natjecanja. Dakle, postigli smo redovitost isplata doznaka po svim aktivnostima koje čine program javnih potreba u sportu grada Rijeke. I to je jako bitno. Isto tako dosegnut ćemo idućih dana izvršenje proračuna na programima sporta za ovu godinu u stopostotnom obliku što je jedno lijepo postignuće. Već sada radimo na tome da se taj trend nastavi i iduće godine, a osnove za to nam daju realni iznosi iz usvojenog programa javnih potreba.


Možete li objasniti stavku u proračunu po kojoj Grad u iduće tri godine izdvaja po tri milijuna kuna za najam trening centra HNK Rijeka na Rujevici koji je u vlasništvu tvrtke Stadion Kantrida?


– U proteklom razdoblju imali smo ekspanziju mladih u nogometu. Izuzetno povećanje mladih u toj grani sporta dovelo je do problema s igralištima. Zna se koji su preporučeni sati korištenja određenih igrališta s umjetnom podlogom, a mi smo zbog povećanog opsega ekipa i mladih nogometaša bili prisiljeni prekapacitirati igrališta što je dovelo do toga smo čak morali smanjivati vremenski tijek treninga da bismo zadovoljili sve korisnike. Jasno je da smo pritom pretjerano izraubali naše objekte, odnosno terene s umjetnom travom. Kao što znate, HNK Rijeka je preselila s Kantride u svoj trening kamp na Rujevicu, ali je kroz sve to vrijeme zadržala dio termina za treninge i utakmice svojih mladih ekipa na igralištu Robert Komen. Odlučili smo da ćemo igralište na Podmurvicama osloboditi za druge korisnike, odnosno da ćemo ravnomjernije koristiti ostala igrališta pa HNK Rijeka više neće koristiti taj travnjak. Kako bi i HNK Rijeka omogućili ono što omogućavamo i drugim klubovima, odlučili smo platiti zakup objekta na Rujevici kako bi mogli provoditi dio svojih programa mlađih uzrasnih kategorija.


Smanjene dotacije


Naglašavam, riječ je o sufinanciranju dijela njihova program, a sve je to izračunato po cjeniku Rijeka sporta, a ne trgovačkog društva Stadion Kantrida. Želimo imati jednu pravičnost i ravnomjernost u postupanju prema svim udrugama koje provode program javnih potreba u sportu.


Netko može opravdano postaviti pitanje je li korektno gradskim novcem sufinancirati program provođenja sporta javnih potreba na sportskom borilištu u privatnom vlasništvu?


– Ne smijemo zaboraviti još jednu činjenicu, a to je da, primjerice, mi sufinanciramo provođenje programa sporta u Centru Zamet koji je u vlasništvu drugog trgovačkog društva, Rijeka sporta.



Svi Kostovićevi prethodnici suočavali su s istim pitanjem koje godinama muči riječke sportaše: zašto se u riječku kulturu ulaže četiri puta više novaca (327 milijuna kuna) nego u riječki sport (79 milijuna kuna)?– Grad Rijeka mora poštovati propise Republike Hrvatske kao što je financiranje ustanova u kulturi čiji osnivači su – gradovi. U slučaju sporta riječ je o manjkavim zakonskim okvirima. Ne postoji niti jedan puni članak o financiranju sporta. Nama bi bilo puno lakše da imamo kvalitetniji zakonski okvir koji će kazati koliko bi to grad trebao izdvajati u postotku za djelatnost sporta. Toga jednostavno nema! Ne mogu kao pročelnik odjela za sport ulaziti u sferu kulture koja je podjednako bitna kao i sfera sporta. Netko više voli sport, a netko više preferira kulturu…Riječ je o velikim razlikama koje su posljedica dugogodišnje gradske politike, a ne osobnih preferencija?– Sa svoje strane radimo što možemo, artikuliramo svoje potrebe, a na gradskom vijeću je da donese odluke. Mi se nadamo boljem, ali ne gledamo da bi se to ostvarilo nauštrb drugih djelatnosti. Sve ovo su posljedice koje proizlaze iz nepotpunog zakonskog okvira koji bi trebao olakšati poslovanje jedinicama lokalne samouprave. Kako nema nečega takvoga, onda je sve to puno teže provesti u praksi. Naravno da bih ja osobno volio da sport ima na raspolaganju više novaca, međutim, siguran sam da tako misle i kolege u kulturi u svojem segmentu djelovanja – kaže Kostović.


Ali, Rijeka sport je tvrtka u vlasništvu Grada, Centar Zamet je objekt koji će otplatom zajma postati gradska imovina, što nije slučaj s Rujevicom?


– Istina, međutim, činjenica je da Centar Zamet još uvijek nije u vlasništvu grada Rijeke.


S tri milijuna kuna se, primjerice, moglo urediti novo nogometno igralište u vlasništvu Grada i tako omogućiti svim korisnicima, pa i brojnim polaznicima škole nogometa HNK Rijeka, bolje uvjete za rad?


– Problem je novih lokacija za igralište. Sigurno da ćemo u budućnosti razmišljati i o tome. Ponavljam, kao što trgovačkom društvu Rijeka sport plaćamo zakup za dvoranske sportove, tako ćemo i isti model realizirati i u slučaju sporta na otvorenom na primjeru Rujevice.


Znači li to da će termine u kampu na Rujevici koristiti i drugi riječki nogometni klubovi?


– Gro termina će biti za HNK Rijeka, ali ne samo za njih. Dio termina usmjerit ćemo prema drugim gradskim klubovima. Vrlo je važno naglasiti da je grad suvlasnik HNK Rijeka, odnosno u posjedu 30 posto dionica. Isto tako, u proračunu su smanjena sredstva namijenjena školi HNK Rijeka sa 600 na 300 tisuća kuna, a njihov programski trošak škole nogometa je više od dva milijuna kuna. Obavezni smo pružiti svima jednake uvjete pristupa našim objektima, a onima kojima to nismo u stanju pružiti na našim objektima, to smo dužni platiti. Tom logikom smo se između ostaloga vodili i u ovom slučaju – rekao je Kostović.