Zbog krize, Hrvatska izgubila proizvodnju krvnih derivata

Ljerka Bratonja Martinović

03. kolovoz 2013 15:26

Zemlje koje nemaju vlastitu proizvodnju krvnih derivata mogu iskusiti nedostatak ovih lijekova, a uvoz krvnih derivata povećava mogućnost širenja raznih infekcija

ZAGREB » Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) uskratila je jučer Imunološkom zavodu dozvolu za proizvodnju krvnih derivata. Ovakvu su odluku u HALMED-u donijeli zbog neodgovarajućih uvjeta proizvodnje u IMZ-u, jer oni danas ne udovoljavaju zakonima i pravilnicima koji reguliraju tržište lijekova u Hrvatskoj. Gubljenje proizvodne dozvole ovu bi nekad uspješnu tvrtku moglo stajati opstanka, odnosno gurnuti u stečaj.

   Dozvola za proizvodnju krvnih derivata Imunološkom zavodu istekla je još u svibnju, a u HALMED-u su nakon višemjesečnog vijećanja odlučili da pogoni ove tvrtke ne zaslužuju prolaznu ocjenu. Imunološkom zavodu očito nije pomoglo ni ulaganje u proizvodnju krvnih derivata teško 10-ak milijuna kuna, pa je djelatnost zaustavljena nakon punih 40 godina.    Krvni derivati proizvodi su iz ljudske krvi, odnosno krvne plazme, a riječ je o biološkim lijekovima koji imaju posebnu stratešku važnost za pojedinu zemlju i njen zdravstveni sustav. Naime, zemlje koje nemaju vlastitu proizvodnju krvnih derivata zbog premalo plazme na svjetskoj razini mogu iskusiti nedostatak ovih lijekova, a uvoz krvnih derivata iz drugih država povećava mogućnost širenja infekcija kakvih u toj državi inače nema.

   Imunološki zavod već je 40 godina jedini proizvođač krvnih derivata u regiji, a do danas je proizvodio krvne derivate isključivo iz plazme prikupljene u domaćoj populaciji, slijedeći preporuku Vijeća Europe po kojoj su proizvodi iz plazme vlastitog porijekla namijenjeni vlastitoj populaciji najbolje rješenje. Riječ je o lijekovima koji se daju intravenozno bolničkim pacijentima, a koriste se i protiv tetanusa, bjesnoće i hepatitisa B.

   Nakon prekida proizvodnje krvnih derivata, Imunološkom zavodu preostaje proizvodnja cjepiva, no prema izjavama direktora Davora Gajnika, to će dovesti do smanjenja broja zsposlenih kojih je u IMZ-u danas oko 220. Stečaj IMZ-a, kojega Gajnik također najavljuje, navodno ne mora značiti kraj Imunološkog zavoda, već ubrzati potragu za strateškim partnerom koji bi uložio u nove proizvodne pogone. Državna potpora od 43 milijuna kuna, koliko je lani iz proračuna dobio IMZ, očito nije bila dovoljna za nastavak proizvodnje.