Sanjam strip

Vladimir Šagadin: Stripaši su posljednji romantičari knjiga

Zoran Angeleski

Stripovi ovise isključivo o ljubavi, jer tu ima jako malo novaca. Velika je čast što će se autori stripa naći na istom mjestu s ostalim uglednim piscima na Sajmu jer strip autori i spadaju u to društvo, a često završavaju u getima, kaže Šagadin

Premda će jubilarni 20. Sa(n)jam knjige u Istri, koji će se u Puli održati od 4. do 14. prosinca, u ovoj godini obilježavanja stote obljetnice početka Prvoga svjetskog rata biti posvećen nemiloj 1914., poseban žanrovski fokus bit će usmjeren i devetoj umjetnosti – stripu. No, i strip će, posebno kroz program »Jučerašnji svijet u stripu«, biti usko povezan s glavnom sajamskom temom jer će u Puli gostovati značajni domaći i inozemni strip crtači i autori grafičkih novela koji obrađuju temu Prvog svjetskog rata. To nam potvrđuje i glavni selektor ovog sajamskog programa Vladimir Šagadin, dizajner, novinar i osnivač izdavačke strip kuće 2×2, široj javnosti poznat kao voditelj HTV-ove glazbene razgovorne emisije »Šlep šou«, u kojoj u malom crvenom kombiju razgovara s domaćim bendovima i autorima.  

 Divni stripovi i izložbe




Pitamo ga kojim se kriterijima vodio kao selektor strip programa, koliko osobnim estetskim, a koliko je izbor nametala tema 1914.


  – Nastojao sam se prilagoditi temi sajma. Prvi svjetski rat na njegovu stogodišnjicu puno je bolje obrađen kod srpskih nego hrvatskih autora. Srpski su autori naprosto zainteresiraniji za tu temu, više ih se osobno tiče, skloniji su prošlosti. Pratim izdanja u Hrvatskoj i Srbiji jer ta strip scena, unatoč ratu, nije prekinula suradnju i jako ovise jedna o drugoj. Zato je u programu Aleksa Gajić koji u Pulu dolazi s divnim stripovima i izložbom. S druge strane, ovo je prilika da se strip pokaže na jednom mjestu koje je stvarno establišment, i to na 20. godišnjicu Sajma knjige, kaže Šagadin.


  – Misao vodilja mi je da su strip autori u Hrvatskoj posljednji romantičari knjiga. Stripovi ovise isključivo o ljubavi, jer tu ima jako malo novaca. Velika nam je čast što će se autori stripa naći na istom mjestu s ostalim uglednim autorima i piscima na Sajmu jer strip autori i spadaju u to društvo, a često završavaju u getima. Strip nikad nije dobio Nobelovu nagradu. Želimo proći tu membranu. Želimo ponuditi i politički strip, kao i komercijalni strip, na ovom sajmu onaj koji se radi za Francuze. U tom smislu u Pulu dolaze dva vrlo jaka francuska autora, Kris i Maël, ali i dva naša autora, Darko Macan i Igor Kordej koji su, kad je o čitanost riječ, prodavaniji u Francuskoj od ova dva istaknuta Francuza.




  – Željeli bismo prikazati strip kao medij pričanja svojstven čovjeku i da je strip trenutno, i domaćih i stranih autora, puno uzbudljiviji od, neka mi ne zamjere, aktualne domaće produkcije knjige. Predstavit ćemo ukupno 200 albuma, moći će se na jednom mjestu vidjeti jedna djelatnost koja se zaobilazi, a za to nema nikakvog razloga. Možemo biti ponosni na naše strip autore, i to u svim vidovima – od humora do ozbiljnih priča, sve do animiranih projekata u DVD formi. Strip je interdisciplinarna djelatnost. Mislim da ćemo napraviti dobar tulum – raspoloženo će Vladimir Šagadin.


 


 Nepravedno zapostavljen


Njegova će izdavačka kuća 2X2 uoči samog početka pulskog sajma objaviti strip kanadske slikarice i strip umjetnice srpskog porijekla Nine Bunjevac »Otadžbina« (Fatherland) u kojoj se autorica suočava s terorističkim backgroundom vlastitog oca.


  – Knjiga Nine Bunjevac izravno iz tiskare dolazi u Pulu. Ta priča na 160 stranica, to je »lom«, to je tako uzbudljivo – kaže Šagadin.


  Strip je nepravedno i neopravdano zapostavljen medij, no s druge strane, Aleksandar Zoograf je govoreći u jednom intervjuu o novom stripu o Krleži, a koji će se također promovirati na pulskom sajmu, kazao da je »strip izvanredan medij, između ostalog i zbog vlastite nepretencioznosti i autsajderske uloge koja mu daje krila«. S tom tezom da strip omogućuje slobodu, apsolutno se slaže i Šagadin.


  – Strip možemo usporediti s jazzom u svijetu. Svojevremeno su ljudi masovno odlazili na jazz. Tamo su plesali, veselili se i znojili, kao što to sada čine na techno partyjima. Kasnije je jazz otišao na akademije, katedre i elitističke klubove. Ja volim jazz, ali to je jedna mala aktivnost u Zagrebu, s tek dva mjesta, ako ne računamo festivale. No, ti možeš nešto kvalitetno raditi u stripu, iako službenu kulturu to ne zanima, možeš kreirati »ubitačno« djelo, djelo koje je za razliku od obične knjige, nacrtano – pojašnjava on, dodajući da je velika stvar što su organizatori sajma omogućili veći prostor stripu. Bit će vrlo zanimljivo, a nepretenciozno.    

»Deveta umjetnost« ili zanat


Razgovarat će se o stripu iz scenarističkog, ali i crtačkog kuta, a koliko je strip »deveta umjetnost«, a koliko zanat, vidjet će se na izložbama i čuti od vrsnih domaćih i inozemnih strip autora te nakladnika.


  U Pulu dolazi sjajna gošća iz Kanade Nina Bunjevac, uvijek zabavan Aleksa Gajić iz Beograda, Francuzi Kris i Maël te jake domaće snage Igor Kordej i Darko Macan. Potonja će četvorka na zasebnom okruglom stolu razgovarati o položaju stripa u Francuskoj i Hrvatskoj, kao i tretmanu strip autora od strane »službene« kulture.