"Prava žena"

Splitska glumica Ana Gruica: Partner mi je podrška u svemu što me veseli i ispunjava

Ana Braškić

Od kad sam postala majka, točnije od kad sam promijenila poredak prioriteta, ozbiljnije pratim politiku i na svjetskoj sceni. Jedino što istinski želim svima nama, posebice ljudima na Balkanu, jest mir, poželjela je Gruica koja živi na relaciji Zagreb–Split 



S prvim danima siječnja u program RTL-a vratila se serija Prava žena. Dio glumačke postave sada je i splitska glumica Ana Gruica, koja osim diplome Akademije dramskih umjetnosti, ima i diplomu Kineziološkog fakulteta u Splitu. Gruica je i životna partnerica spisatelja Hrvoja Šalkovića kojem je u kolovozu prošle godine rodila sina Marata. Osim što joj je ovo prva uloga u seriji, Ani je to ujedno i prvi veliki angažman nakon što je postala mama. Uz majčinske obveze te kazališne uloge u Gradskom kazalištu mladih Split, ipak je uspjela pohvatati sve konce.


Ovo je vaša prva uloga u televizijskoj seriji. Kako je protekao prvi dan na snimanju?


Prvi dan sam imala nekoliko scena i došla sam doma i mislila »Je li to to?!«. No, drugi dan je onaj koji se pamti. Snimali smo desetak scena, radilo se gotovo cijeli dan, scene su bile emotivne i teške kako glumački tako i tehnički. Imala sam »kobasice« od teksta, a oni su svi već bili u »jurećem vlaku«. Ponavljali smo scene i imala sam dojam da cijela tehnika misli: »Tko je ovu doveo?«. Za par dana sve je bilo u redu. Samo se čovjek mora priviknuti na takav sustav rada.




Od koga ste dobili najbolji savjet na prvom danu snimanja?


– Pa i Amar Bukvić i Ana Vilenica su bili jako strpljivi partneri i govorili mi da si dam vremena koliko mi treba, iako je u tom formatu vrijeme itekako bitno jer je vrijeme doslovno novac.


Mislite li da je to korak dalje u vašoj karijeri?


– Apsolutno mislim da jest. Možeš do smrti glumiti u kazalištu, te iako imam preko dvadeset kazališnih premijera, neki ljudi nikad nisu vidjeli što radim. Ovakvim ulogama mi glumci imamo priliku ljudima doći direktno u domove i za to smo adekvatno plaćeni.


Recite nam nešto o liku kojeg glumite?


– Vanja je po sinopsisu negativka. No to nikako nije točno. Ona je samo jedna nesretna žena koja traži natrag što joj pripada. A to je njezin muž. Kako to nisu meni bliski načini izvedbe plana, sada mi je puno stvari jasnije iz privatnog života.


Kako ste uspijevali uskladiti obaveze u kazalištu u Splitu, snimanje Prave žene te brigu oko sina Marata?


– I druge glumice su mame. Sve funkcioniramo na sličan način. Kad smo slobodne svo vrijeme provodimo s djecom, a kad nismo onda uskaču muževi i baka servisi. Mi imamo i sestričnu koja ponekad odradi par sati čuvanja. Vjerujem da nam nije ništa teže niti lakše nego svim ostalim zaposlenim mamama.


Što je vaš partner Hrvoje Šalković rekao na vaš novi angažman?


– On podržava sve što me veseli i ispunja. A rad me veseli i ispunjava. Mi sve naše poslovne angažmane vrednujemo upravo tako.


Pripremate li neki nov kazališni projekt?


– Upravo je u mom matičnom kazalištu GKM Split u prosincu izašla moja nova premijera. Riječ je o predstavi »Splićanke« redatelja Ivana Lea Leme. Predstava koja je svojom formom i porukom pomakla granice kazališne ugode i uljuljanosti. Ona predstava za koju se predviđa dugo postojanje.


Priželjkujete li možda ulogu u filmu?


– Postoje određeni pregovori. Kod mene se uvijek nešto kuha..


Prije tjedan dana odbrojali smo posljednje sate 2016. i ušli u 2017., što očekujete od nje?


– Od kad sam postala majka, točnije od kad sam promijenila poredak prioriteta, ozbiljnije pratim politiku i na svjetskoj sceni. Jedino što istinski želim svima nama, posebice ljudima na Balkanu, jest mir. Mir među narodima, među vjeroispovijestima, među spolovima, među klasnim slojevima… i ono najvažnije: mir sa samim sobom.