Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 4n
Sutra: 5° 5° 4n
13. prosinca 2018.
Svečarska 2016. godina

Priče svake generacije: 90 godina Hrvatskog radija i 60 godina Hrvatske televizije

Priče svake generacije: 90 godina Hrvatskog radija i 60 godina Hrvatske televizije
Priče svake generacije: 90 godina Hrvatskog radija i 60 godina Hrvatske televizije
Autor:
Objavljeno: 12. siječanj 2016. u 14:14 2016-01-12T14:14:23+01:00

Dvanaest mjeseci i dvanaest citata iz slavnih serija i emisija HRT-a jednostavan je koncept koji će lako probuditi sjećanje na neke od slavnih dana i formata javnog servisa

Priče svake generacije! Tako se zove komunikacijska kampanja kojom je Hrvatska radiotelevizija odlučila najaviti svečarsku 2016. godinu za koje će nizom programskih sadržaja i događanja obilježiti okrugle obljetnice – 90 godina Hrvatskoga radija i 60 godina Hrvatske televizije. Koncept na prvu jednostavan, ali i taman takav da će lako probuditi sjećanje na neke od slavnih dana i formata javnog nam servisa. Jer, na kalendarima i rokovnicima – uskoro i na internetskim stranicama HRT-a – slikom i citatima podsjeća se na sadržaje koji su postali neizostavnim dijelom svakodnevice svih nas.

– Radio i televizija nesumnjivo su među najvećim otkrićima i postignućima 20. stoljeća i bez njih danas ne bismo mogli zamisliti život. Ono što smo našom kampanjom u tom kontekstu te povodom 90. obljetnice Hrvatskoga radija i 60. obljetnice Hrvatske televizije željeli reći jest to da je Hrvatska radiotelevizija medijska kuća koja svojim kvalitetnim, vjerodostojnim i raznolikim programom promiče univerzalnost, neovisnost, izvrsnost i inovativnost te odgovornost prema javnosti. Nesporna je njezina važna uloga i u prošlosti i u sadašnjosti, a vjerujemo da će svojim kvalitetnim programom i sadržajima pridonijeti i boljoj budućnosti. Kako Hrvatsku radioteleviziju prije svega čine ljudi i projekti, željeli smo sve te poruke prenijeti prisećajući se nekih najpoznatijih priča – imena, emisija, navoda i naših zaposlenika. Na prvome mjestu onih priča koje pamte naši djedovi, bake, očevi i majke, koje mi rado gledamo i koje bismo željeli da zapamte i naša djeca. To su priče svake generacije – kazuje Igor Ćutuk, glasnogovornik i rukovoditelj Radne jedinice Komunikacije HRT-a.

Siječanjski pozdrav

Godina tako počinje siječanjskim pozdravom: »Dobro došli pod svjetla pozornice!« Tu su glazbeno-zabavnu emisiju, koja je postala sinonim Zabavnog programa, vodili Oliver Mlakar i velika Helga Vlahović, a režirali Anton Marti i Mario Fanelli.

Kroz veljaču nas vode Smogovci i ona: »Oni su mali, ali su veliki!« Na ideju da se od knjiga Hrvoja Hitreca napravi serija došao je 1981. godine urednik Programa za djecu i mlade Televizije Zagreb Pajo Kanižaj. U šest sezona snimljeno je 38 epizoda. Pamti se tu štošta, recimo špica i glazba iz slavnoga vesterna »Sedmorica veličanstvenih« Johna Sturgesa.

Kakvim se tempom slaže nova Vlada, ožujak bi uistinu mogao biti idealan mjesec za citiranje Meštra iz Veloga mista, u nezaboravnoj interpretaciji Borisa Dvornika, koji rezolutno veli: »Neću politiku u svoju butigu!« O »Velom mistu« sve se zna – serija je snimana od 1979. do 1981. godine prema knjizi Miljenka Smoje, redatelj je Joakim Marušić, glazbu je skladao Pero Gotovac.  

Travanj će mnoge opat vratiti u  djetinjstvo, u vrijeme kad se nije nervozno »šaltalo« po daljinskom, već se napeto čekalo da na ekran dođe Špiro Špula, pa kaže: »Pjevao ili sviro, ja sam uvijek Špiro!« Bila je to »Zlatna nit«, emisija za djecu. A u njoj glavni junak Špiro Špula što ga je maestralno glumio Špiro Guberina. Emitirala se od 1976. do 1978. godine. Boris Festini pjevao je stihove Zvonimira Baloga, koje je uglazbio Arsen Dedić. Seriju je režirala Višnja Lasta, uređivao Milivoj Matošec.

Radio klub Zagreb

Svibanj vodi do samih početaka, kada je Božena Begović kazala: »Halo, halo, ovdje Radio Zagreb!« Hrvatska je među prvim državama u srednjoj i istočnoj Europi koja je osnovala radiopostaju, a »Halo, halo, ovdje Radio Zagreb«, prve su riječi emitirane uživo 15. svibnja 1926. godine iz tadašnjega studija Radio Zagreba na Markovu trgu u Zagrebu. Temelje radiodifuziji u Hrvatskoj postavila je još u ožujku 1924. skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi koja je osnovala Radio klub Zagreb. Za predsjednika kluba, koji je imao 136 članova, izabran je astronom i fizičar dr. Oton Kučera. Nakon dvogodišnjih napora, članovi Radio kluba uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb.

Kroz lipanj vodi nezaboravan poklič nevjerice: »Ljudi, pa je li to moguće!?« 'Ko to može zaboraviti, taj usklik Mladena Delića izrečen za nogometne kvalifikacijske utakmice između reprezentacija Jugoslavije i Bugarske 22. prosinca 1983. u Splitu. Tribine su se tresle, a danas skoro da i nema sportskog novinara koji katkad nije citirao tu Delićevu.

»Ulažem Kviska«, moglo bi se govoriti u srpnju. Kviskoteka dakako, kviz nastao 1979. godine, osamdesetih je bio najgledanija kulturno-zabavna emisija. Urednica Maja Jurković, voditelji Ivan Hetrich i Oliver Mlakar. Popularnu maskotu Kviska, prema ideji autora Kviskoteke Laze Goluže, izradio je ugledni akademik Miroslav Šutej.

Za kolovoz je odabran »Pozdrav hrvatskim braniteljima ma gdje bili«. U Dnevnik HRT-a ga je 1991. godine uveo urednik Branimir Dopuđa. Podsjetnik je to, ističu s HRT-a, na ratni informativni program i doprinos koji su obrani domovine dali HRT i njezini zaposlenici.

Odnedavni umirovljenik

Rujan nas opet vraća u daleku prošlost. »Slanvice, opet smo na telenviziji!«, kazivao je Mendo Slavici. Godina je 1958. kada je u Dječji program Televizije Zagreb Mladen Bjažić uveo Medu Medovića.

Izradio ga je lutkar Ante Despot, animirao ga i igrao glumac Krsto Krnic. A kako je Medo postao prepoznatljiv po svojemu nazalnom izgovoru glasa »n«, tako je i preimenovan u Mendu Mendovića. Mendinu tajnicu Slavicu tumačila je Slavica Kaurić-Fila.

Listopad nas približava »modernim« vremenima, sve tamo do trena kada važno postaje ako je nešto od televizijskog sadržaja »Odabrao Đelo Hadžiselimović«. Jest da se Hadžiselimović – odnedavni umirovljenik – još 1974. godine zaposlio kao vanjski suradnik Televizije Zagreb te obnašao svakojake dužnosti, ali ga se ponajprije pamti kao onog koji je niz godina odabirao strani dokumentarni program.

Još jedan klasik čeka nas u studenom, Gruntovčani i Dudekova: »Kaj bu mi ve Regica rekla?« Čini se danas da se dramske serije poput ove redatelja Kreše Golika, snimljene 1975. godine prema scenariju Mladena Kerstnera, više i ne snimaju. Podravina, humor i gorčina, Dudek, Regica, Cinober, Presvetli...

Odjava za prosinac

A za kraj, za prosinac, odjava: »Hvala na pažnji«! Pozdrav Zvonka Letice, dugogodišnjeg reportera, komentatora, urednika, koji je postao sinonim za informativni program Hrvatske radiotelevizije.

Dvanaest mjeseci i dvanaest citata! Na HRT-u vele kako ih raduju pristigli pozitivni komentari i reakcije, a primili su i  zanimljivih prijedloga kako nastaviti kampanju. Gledatelji i slušatelji bi primjerice da se sve fotografije s kalendara objedine u izložbu te da se na sličan način podsjeti i na neke druge emisije što ih pamte: od »Poštanskog sandučića« i »Nedjeljnog prijepodneva«, do »Malavizije«.

Kritičari će pak primijetiti da tu malo što pripada najnovijoj povijesti HRT-a. I nisu u krivu, zadnjih 20 godina nije se obradilo jer se to razdoblje nije smatralo davnijom poviješću. Ali, kako neslužbeno doznajemo, i ti će se sadržaji popratiti kroz program u svečarskoj godini. Ovo je, kažu, tek početak.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka