Spomen na doba kad je središnju informativnu emisiju HRT-a gledalo 45 posto Hrvata čini se sve bljeđi i bolniji. Robert Knjaz s »I to je Hrvatska« nije ni blizu nekadašnjih uspješnica
ZAGREB Gledatelji Hrvatske radiotelevizije najblaže rečeno nisu dobro prihvatili televizijsku jesensku shemu. U tjednu od 4. do 10. listopada, na općoj populaciji, emisije HRT-a, poglavito novi uratci, imali su malu gledanost. Prema podacima s kojima raspolažemo, u spomenutom periodu središnji Dnevnik HRT-a u prosjeku je imao gledanost od 8,7 posto.
Novi format bez većeg uspjeha
Redizajn emisije »Dobro jutro, Hrvatska« donio je u tjednu od 4. do 10. listopada tjedni prosjek od 3,7 posto gledanosti. Gledanost novog formata »Društvena mreža« kretala se od od 1,7 posto do 2,5 posto. Tjedni prosjek bio je 2 posto. Ništa spektakularniji nije ni rezultat unutarnjopolitičke emisije »Fokus«, 3 posto gledanosti. S 3,3 posto može se pohvaliti novi unutarnjopolitički magazin »Labirint«. Nije ni loše, ako se usporedi primjerice s »Press klubom« koji bilježi gledanost od 1,9 posto, tek sitno veću od 1,8 posto kolika je gledanost animiranog klasika »Simpsoni«. Tu negdje je i starosjedilački format »Hrvatska uživo«, tjedni joj je prosjek 3,4 posto.
Na čelu liste najgledanijih emisija HRT-a i opet su neki stari, provjereni formati: »Plodovi zemlje« su na vrhu, odmah iza Sporta nakon Dnevnika, s gledanošću od 12,5 posto, »Nedjeljom u dva« je u analiziranom periodu dosegla 11 posto, »Dnevnik u podne« 9,7 posto, emisija »More« 9.2 posto. Visoko su i »TV kalendar« s 8 posto, show »Volim Hrvatsku« ostvario je gledanost od 7,6 posto, a ništa ne može naštetiti ni serijalu »Stipe u gostima« koji je u spomenutom tjednu imao 6,3 posto gledanosti. Ono što bi urednike programa HRT-a moralo zabrinuti je, primjerice, činjenica da mekisička telenovela »Nasljednica s Vendavala« ima 5,6 posto gledanosti, dvostruko ako ne i trostruko veću od gledanosti nekih novih formata.
Koliko je jedan posto?
Istina je doduše da je shema nedavno krenula, da se uspješnost formata od javnog sadržaja ne ocjenjuje samo na osnovu gledanosti i da je konkurencija učinila svoje nemilosrdno ratujući turskim i domaćim telenovelama. Istina je, međutim i to da gledanost privlači oglašivače te da je gledanost mala i kad konkurencija nema jačih aduta na programu. Gledatelji su, čini se, izgubili povjerenje u javni servis, jamačno i zbog konstantne upravljačke nestabilnosti. Pritom valja znati kako je jedan posto gledanosti jednak broju od 41.615 ljudi.