– »Djeca sunca« bave se međuodnosom sunca i ljudskog roda kroz povijest i sadašnjost sve do budućnosti, u sedam epizoda po pedeset minuta. Konkretno, područja tema su tehnologija, zdravlje, religija, povijest. U tehnološkom smislu sunce nudi brojne mogućnosti, od solarnog jedra u svemiru, svemirskih solarnih elektrana, solarnih automobila, kuća, solarnog aviona. Što se tiče zdravlja, sve do prije sedamdeset godina razni vidovi helioterapije bili su vrlo razvijeni i sveprisutni, a danas su zaboravljeni dok se na Sunce uglavnom gleda kao na neprijatelja zdravlja od kojeg se treba štititi. Ništa nije dalje od istine, jer je sunčeva svjetlost ljekovita sve do takvih ekstrema da postoje ljudi koji žive samo od sunca. Treći sklop tema pokriva utjecaj sunca na filozofiju, religiju i povijest. Većina religija u svojoj srži ima solarni karakter, a male promjene u sunčevoj aktivnosti uzrokovale su velike promjene u dinamici razvoja ljudske civilizacije kroz poticanje migracija, ratova, gladi – u slučaju smanjenja sunčeve aktivnosti – ili pak bujanje života u slučaju rasta sunčeve aktivnosti, kao što je bilo u srednjovjekovnom toplom razdoblju. Također, kroz povijest istraživanja sunca vodič je engleski astronom David Whitehouse, autor knjige »Biografija sunca«.   

Koncept umotan u bajku

  – Uži autorski tim čine režiser i koscenarist Mislav Hudoletnjak, istraživač Giuliano Marinković, producentica Sanja Knez i ja. Taman četvero, za poker ili belu. Naravno, na serijalu su sudjelovale stotine ljudi, svaki u svoje vrijeme – montažeri, snimatelji, scenografi, kostimogafi, vozači, rasvjetljivači, ton-majstori, rekviziteri, prevoditelji, planska služba itd., itd. Cijeli serijal napravljen je isključivo snagama i kreativnošću ljudi s HRT-a, što nije loše imati na umu u ovo doba kad se odvija intenzivna propagandna aktivnost obezvređivanja svega što je državno ili javno u korist privatnih korporacija. 

    Što se tiče koncepta, on je pomalo umotan u bajku jer se raznorodne teme povezuju pričom koja se provlači kroz cijeli serijal: o izmišljenom pretpotopnom plemenu koje je štovalo Sunce. 

    Otkud ime serijala?

    – Dugo vremena vodili smo ga pod radnim nazivom »Moć sunca« i čekali da se izrodi neko pravo ime. To se i dogodilo, i to sasvim slučajno, dok smo na kavi Mislav i ja razgovarali s jednim našim prijateljem, kolegom a i sugovornikom u serijalu, gospodinom Stjepanom Gjurinekom, dogovarajući koje teme da pokrije. U jednom trenutku on je rekao da su svi ljudi zapravo, s obzirom na to otkud stiže energija za život, ne toliko Zemljani koliko djeca Sunca. Skoro sam pao sa stolca na pod. Kad sam se ustao, rekao sam mu da je upravo krstio serijal. Ne samo zato što se čovječanstvo može smatrati djecom Sunca jer nam daje svu energiju nego i zato jer se kroz serijal, u svrhu povezivanja raznorodnih tema, doista provlače likovi dvoje djece, Silvestra i Sunčice, koji nešto »briju« o Suncu, a stari svjetioničar im tijekom serijala otkriva priču o izmišljenom drevnom plemenu koje se temeljilo na štovanju sunca.   

Snimanje dugo pet godina

Koji spektar gostiju mogu gledatelji očekivati?

    – Mnoge teme su takve naravi da za njih na svijetu postoji tek jedan ili dva stručnjaka. Većinu gostiju čine upravo takvi ljudi. Dr. sc. Clive Ruggles najpoznatiji je svjetski arheoastronom, Louis Friedman je s Carlom Saganom utemeljio Planetarno društvo i pionir je koncepta solarnog jedra, John Mankins glavni je promotor energana u svemiru, spomenuti David Whitehouse je član Kraljevskog astronomskog društva, pa dr. sc. Jacob Liberman, autor remek-djela, knjige »Svjetlost – lijek budućnosti«, pa Hira Ratan Manke, Indijac koji promiče solarnu jogu, pa Acharyja S., koja se bavi proučavanjem solarnih elemenata u religijama, pa Larry Perkins, čovjek koji je prvi prešao australski kontinent automobilom isključivo na solarni pogon, a tu su i domaći stručnjaci poput astronoma Bojan Vršnaka, Korada Korlevića itd. 

    Koliko se dugo i gdje sve serijal snimao?

    – Pet godina, na tri kontinenta i na tridesetak lokacija. 

    Kada biste radili teaser za serijal, što biste u njega stavili? Koje teme, odnosno priloge, goste…?

    – S tim problemom smo se suočili i nismo ga riješili. Pa koristimo ponekad par dobrih generalnih izjava Davida Whitehousa jer imaju u sebi poetski naboj.   

»Na rubu znanosti«

Zašto Sunce, što je u njemu fascinantno osim prilično jake činjenice da je izvor života?

    – Ima li koja važnija činjenica? Prerijetko obraćamo pažnju na njega. 

    Koliko je u serijalu tzv. rubnoznanstvenih tema, kojima ste na javnoj televiziji dali poseban pečat?

    – Moglo bi se reći da jedan dio tema ima takav duh, samo što on meni više nije rubnoznanstven nego normalan. Recimo, neke imaju futuristički duh, neke sadrže implicitne životodajne i antikorporativne poglede, pa onda tu je dio o danas mnogima još uvijek nevjerojatnoj činjenici da je moguće da čovjek dobiva energiju za život direktno iz sunca. Frapantno drugačiji pogled na dijelove naše daljnje prošlosti daju i pripadnici meksičke tradicije Tetzkatzlipoka, koje smo snimali u Meksiku tijekom trodnevnog rituala zimskog solsticija. 

    Sigurno imate i koju zanimljivu anegdotu sa snimanja.

    – Svako dizanje prije zore da bi se snimili prvu zraci Sunca anegdota je za sebe. 

    »Djeca sunca« vaš je novi projekt, no i »Na rubu znanosti« ide dalje. Što nas čeka u ovoj sezoni?

    – Ekohistorija, sirova hrana, subliminalne poruke, alternativna povijest…