Publika na festivalu koji traži otklon od elitno-turističkih manifestacija / Snimio Marin Aničić
Ja sam Opatijka i osjećam da Opatiji nedostaju programi posvećeni umjetnicima i glazbenicima koji nisu komercijalnog karaktera. Zanima me hoće li u novom KTC-u biti mjesta za festivale poput Op.Arta - upitala je organizatorica Barbara Babačić koja je u Šporer dovela Edvina Šabanovića
U Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer postavljena je preksinoć izložba radova multimedijalnog umjetnika Edvina Šabanovića pod nazivom Laboratorij horizonta, uz nastup njegovog projekt-benda Šišarke. Tu grupu uz Šabanovića čine poznati pjesnik i glazbenik Izet Medošević i akademski slikar Tomislav Ćurković.
Edvin Šabanović, u narodu znan kao Šabo, i Šišarke u Opatiju su, naime pozvani na Op.Art, festival alternativne umjetnosti, čije je jedanaesto izdanje posvećeno ovom riječkom glazbeniku, VJ-u, kiparu, slikaru…
Organizatorica festivala Barbara Babačić ističe da publika sklona alternativnom umjetničkom izričaju dosad nije imala priliku vidjeti Šabanovićeve radove na jednom mjestu. Izložba u Šporeru svjedoči, kaže Babačić, o inovativnosti ovog izuzetnog kreativca, koji je skrivajući svoje radove u vlastitom domu, na svoju vlastitu štetu, nepravedno bio premalo zastupan u umjetničkim krugovima. Njegov Laboratorij horizonta treba probuditi stare, usnule kipove i udahnuti alternativniji, drugačiji život uspavanoj ljepotici.
Skulpture i svjetlosne instalacije
– Na moj nagovor skromni i samozatajni Šabo je odlučio predstaviti dio svoje raznolike umjetničke kolekcije. No, u Šporeru nisu postavljene njegove slike, već skulpture i svjetlosne instalacije. Šabanovićev rad doista već dugo pratim i uvijek mi je bilo žao zbog činjenice da šira javnost nije imala priliku vidjeti sve ono s čime se on bavi, tako sam odlučila da 11. Op.Art posvetimo njemu, kaže Barbara Babačić koja u njegovoj izložbi, ali i cijelom tom festivalu traži otklon od opatijskih elitno-turističkih manifestacija.
Edvin Šabanović rođen je 1975. godine, a u neku ruku svoju karijeru započeo je u Opatiji, u kojoj se sada predstavio kao glazbenik i multimedijalni umjetnik. Treba navesti i to da su Šišarke po mnogo čemu specifičan glazbeni projekt. Šabanović kaže prvenstveno zbog činjenice da bend ne održava probe. Pojašnjava da je u Šporeru predstavio svoj umjetnički repertoar, ali bez slika.
– Slike se nisu ukopile u ambijent Šporera, iako najviše imam baš slika. Prevladavaju svjetlosne instalacije i grafike, od kojih su neke i funkcionalne. Izložba je dakle posvećena svjetlu, a bit će već prilike i za moje slike, kaže Šabanović.
Laboratorij horizonta i Šišarke u Umjetničkom paviljonu Jurja ŠporeraPublika sklona alternativnom izričaju došla je pogledati radove Edvina ŠabanovićaNa Op.Artu su probuđeni stari, usnuli kipovi…Publika na festivalu koji traži otklon od elitno-turističkih manifestacija
– Ja sam Opatijka i osjećam da Opatiji nedostaju programi posvećeni umjetnicima i glazbenicima koji nisu komercijalnog karaktera. Opatija je nekoć bila poznata i po svojim alternativnim pravcima u umjetnosti, čak je u tom smislu bio alternativniji grad od Rijeke. Negdje se to u međuvremenu pogubilo, prvenstveno zbog novih zakona, normativa i planova koji su naklonjeni isključivo turizmu. To možemo ilustrirati s aktualnim primjerom – izgradnjom Kulturno-turističkog centra.
Mene doista zanima kakav će se program održavati u tom Kulturno-turističkom centru i hoće li biti sluha i mjesta za festivale poput Op.Arta, propituje Babačić koja i ovim putem poziva opatijskog gradonačelnika Ivu Dujmića da vodi računa o tome da festival traje već jedanaest godina.
Pritom Babačić međutim ističe da Op.Art svih ovih godina ima snažnu podršku gradskih institucija. Ona je, u financijskom smislu, bila najizdašnija u vrijeme gradonačelnika Amira Muzura. S vremenom potpora Op.Artu pala je na 15-tak tisuća kuna, što je posljedica sveopće recesije u društvu.
Posljednja šansa za mlade
– Nije jasno sve ni u novcu. Važno je okupljati mlade s kritičkom distancom, jer će se u suprotnome život u ovom gradu svesti samo na turizam, a mladi će i dalje odlaziti. Upravo Op.Art u Opatiju godinama privlači brojnu riječku i opatijsku alternativnu umjetnost i njoj sklonu publiku.
Festival je danas jedan od onih koji se iščekuju i voljela bih stoga da ga preselimo u budući Kulturno-turistički centar koji će ipak nuditi bolje tehničke mogućnosti. Tako ćemo kvalitetnije predstaviti brojne umjetnike kojih i danas na ovim prostorima ima relativno puno.
Njihov je najveći problem u tome što nemaju gdje stvarati, to jest predstavljati svoje radove. Vjerujem u to da u Kulturno-turističkom centru neće vladati monopolistička politika, već da će on biti otvoren i mladim umjetnicima koji su danas prisiljeni stvarati u Zagrebu, Beču ili Ljubljani.
Evo, uzmimo za primjer samo Josipa Maršića, opatijskog glazbenika koji radi u zagrebačkom teatru &TD, poručuje Babačić koja u Kulturno-turističkom centru vidi zadnju šansu da se u Opatiju vrate mladi i kreativni ljudi i tako otvore novi alternativni umjetnički horizonti.
