Hrvatski dizajner u Njemačkoj

Ivan Mandžukić: Moda je kao psihologija

Nikola Grbin

Moraš se razlikovati od drugih i biti uvijek autentičan dok u istom trenutku moraš misliti na prodaju jer da bi dalje radio moraš i prodavati, govori dizajner koji redovno izlaže na Tjednu mode u Berlinu 



Otkrio ga je Viktor Drago, ima trideset godina i iza sebe već zavidnu modnu karijeru. Naše je gore list i jednom godišnje prezentira svoje hvaljene kolekcije u sklopu Cro A Portera. On je Ivan Mandžukić i jedno je od omiljenih imena, možemo reći, hrvatske modne scene iako je svugdje, a najmanje u Hrvatskoj. Ovaj mladi dizajner uspio je zaustaviti Armanijevu proizvodnju modnih dodataka, izlaže na jednom od najprestižnijih svjetskih tjedana mode i Vogue ga voli. Nedavno je na Cro A Porteru hrvatskoj publici predstavio zadnju kolekciju koja je oduševila i najžešće kritičare.


  Tko je zapravo Ivan Mandžukić?


  – Normalan građanin koji spava, radi, jede, pije, priča, misli, mašta, voli, mrzi i radi sve ono što svi normalni ljudi rade. Svoj rad uvijek započinjem s optimizmom.




  Kada ste se počeli baviti modom i kakvi su bili vaši počeci?


  – Prije šest godina, nakon rada na produkciji u državnoj operi Unter den Linden u Berlinu, vidio sam oglas za upis u internacionalnu modnu školu, modni fakultet ESMOD u Berlinu. Predao sam im neke svoje radove i bio primljen. Studirao sam tri godine i nakon završetka studija osnovao svoj brend IVANMAN. Kao dijete nikada nisam mislio da ću raditi u modi i kada sam upisao fakultet nisam bio informiran o svemu što se događa na sceni.


   DRUGI DOM


Osim modom, bavite se i programiranjem. Spojili ste dva naizgled nespojiva zanimanja. Kako to?


  – Programiranje sam kao mali već dobro shvatio zbog obitelji i društva, ali brzo sam shvatio da želim raditi nešto kreativnije. U mom slučaju moda i programiranje itekako su spojeni jer si sam organiziram posao i sve vezano za brend na internetu. Mislim da nije bilo uzaludno.


  Kako ste se uopće odlučili za odlazak u Njemačku?



Prije nekoliko godina Emporio Armani je u svojoj, onda aktualnoj, kolekciji koristio jedan element iz vaše kolekcije, točnije – trokutni novčanik obješen na vrat. Kako je završila ta priča s Armanijem?


  – Bez većih problema. Uspio sam zaustaviti lansiranje tog proizvoda na tržište i preko tog skandala dobio sam znatnu prednost i bolju prodaju. Mislim da se takve stvari ne događaju svaki dan.       Koga od kolega pratite i tko bi prema vašem mišljenju mogao jako dobro proći i na BFW-u?

  – Madame Demode mi je dosta zanimljiva i prva mi pada na pamet. Zbilja pratim njen rad i vjerujem da bi mogla dobro proći na Berlinskom tjednu mode. Osim nje mislim da bi Twinsi, odnosno Damir Begović i Domagoj Štimac, mogli proći jako dobro u Njemačkoj zbog svojih ironičnih detalja. No generalno vjerujem da će oni bilo gdje proći jako dobro. Samo je pitanje vremena.



  – Kad je u pitanju perfekcionizam i organizacija, smatram da sam oduvijek Nijemac. To možda djeluje malo čudno, ali njemačko društvo funkcionira drugačije nego što misle na Balkanu.


  Jeste li zadovoljni životom u Njemačkoj?


  – Naravno, inače ne bih živio u Berlinu i bio državljanin Njemačke, što sam odnedavno i službeno postao.


  Kakva je vaša veza s Hrvatskom?


  – Hrvatska je za mene drugi dom.


  Koliko je bio težak vaš proboj na berlinsku modnu scenu?


  – Mislim da je na njemačko tržište komplicirano i traži jako puno profesionalnosti, kvalitete i strpljenja. Njemačka nije Pariz kada je riječ o modi, ali u zadnje vrijeme ima sve jaču modnu industriju. Postoji potencijal, ali tu potencijalni kupci prije kupnje jako dugo čekaju da se uvjere da možeš opstati na tržištu. Osobno sam polako dosegao taj nivo i mogu reći da sam uspio. Kao i u svakom početku jako je bitno kako i mediji reagiraju, ali to je svugdje isto, bila Njemačka ili Hrvatska.


  Možete li je usporediti s hrvatskom scenom?


  – Mislim da ne. Berlinska scena ima sasvim drukčiju strukturu i mislim da je nešto dalje od hrvatske scene. Ne smije se zaboraviti da je strpljenje ključ uspjeha, a u Hrvatskoj je Cro A Porter na dobrom putu.


   ODSKOČNA DASKA


Možete li nam malo opisati kako zapravo izgleda vaš rad gore i berlinski modni ustroj?


  – U Berlinu Senat jako podržava mlade dizajnere. Održavaju se razni tečajevi za napredovanje, ali i posebni za mlade dizajnere to jest početnike. Kada se održava tjedan mode, u glavnom šatoru nalazi se velika modna pista, ali uz njega postoji i varijanta »studio«. Studio je više namjenjen dizajnerima koji nemaju veliki team, veliki budžet ili oni koji vole minimalizam. U svakom slučaju, Studio varijanta je doista povoljnija od »piste«. Cijena jednog i drugog ovisi o terminu i željama dizajnera, a isto tako ako vas organizacija sama pozove onda možete proći još i bolje. Osobno smatram da bi to mogla biti sjajna mogućnost za mlade dizajnere iz Hrvatske koje bi država mogla podržati. Bilo bi super kad bi se »poslao paket« hrvatskih dizajnera gore, a i ja bih bio voljan pomoći. Ne treba zaboraviti da je upravo Berlin bio odskočna daska za mnoge poznate dizajnere danas.


  Koliko je zapravo teško biti modni dizajner? Što treba u Berlinu da se istaknete iz mase, a što u Hrvatskoj?


  – Moda je kao psihologija. Moraš se razlikovati od drugih i biti uvijek autentičan dok u istom trenutku moraš misliti na prodaju jer da bi dalje radio moraš i prodavati. Svi sponzori koji ulaze u brend očekuju čuda nakon već par sezona, a to je najveći problem u modi i jako često dovodi do ludila.    

H&M I RAF SIMONS


Koliko vam treba za nastanak kolekcije?


  – Pola godine ili nešto manje. Kada završim jednu kolekciju, započinjem novu, a prezentacije su svakih pola godine.


  Jeste li zadovoljni sudjelovanjem na Cro A Porteru?


  – Naravno!! Moj početak u Hrvatskoj je i bio na Cro A Porteru. Tu sam dosta toga naučio jer prate svjetske standarde.


  Imate li veću tremu prije Berlinskog tjedna mode ili od Cro A Portera?


  – Imam tremu samo deset minuta prije reviju, a hrvatska publika nije drukčija od berlinske. Možda nešto i je drukčije, ali u tim trenucima ne stignem misliti na to.


  Kad već prikazujete autorske kolekcije na Cro A Porteru, jeste li razmišljali da hrvatskoj publici predstavite i Cruise kolekcije iako su na konkurentskoj platformi?


  – Nisam razmišljao o tome. Pitanje bi bilo ima li smisla uopće na dvije platforme prezentirati. Pitanje je jesu li Hrvatskoj uopće potrebna tri modna događanja?


  Što bi do sada izdvojili kao najveći uspjeh?


  – Uspjeh je uvijek relativan pojam isto kao i ljepota – dođe pa prođe. Za mene je uspjeh stabilizirati brend IVANMAN poput Diora, Givenchya, Chanela. Onda se može pričati o uspjehu.


  S kime bi voljeli surađivati sa svjetske modne scene?


  – Najprofitabilnije bi bilo s H&M-om, ali s kreativne strane najradije s Rafom Simonsom.


  Kome se divite?


  – Mnogima se divim jer su dio moje inspiracije, a ako bi nekoga trebao izdvojiti onda bi to sada bio Paolo Pasolini.