RIJEKA » Slovensko ministarstvo kulture predložilo je novim zakonom o medijima da sve radijske i televizijske postaje u zemlji u svom dnevnom programu od šest sati ujutro do 22 sata uvečer moraju emitirati najmanje 20 posto slovenske glazbe, pri čemu su nanovo definirali slovensku glazbu kao »vokalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu izvođenu na slovenskom jeziku, odnosno instrumentalnu glazbu slovenskog izvora«. 

  Iako je određivanje kvote o 20-postotnoj zastupljenosti izazvalo puno negodovanja među slovenskim glazbenicima, jer je uglavnom ocijenjena preniskom i nedovoljnom zaštitom slovenske glazbe od puno moćnije i neusporedivo agresivnije strane konkurencije. Međutim, pravu buru izazvala je predložena definicija slovenske glazbe kao isključivo one glazbe koja se izvodi na slovenskom jeziku, jer bi se njome Slovenija dobrovoljno odrekla, primjerice, skoro cijelog opusa legendarnog Buldožera, koji je otpjevan na nekadašnjem srpsko-hrvatskom jeziku, kao i Laibacha i Elvisa Jacksona, koji svoje pjesme izvode na engleskom jeziku, zbog čega jučerašnje Delo u velikom prikazu ove teme predloženu definiciju ocjenjuje »besmislenom«. 

  Tu besmislenost najutjecajniji slovenski list objašnjava i na primjeru poznate pjesme »Črna kitara« velikog slovenskog kantautora Vlade Kreslina, koja je svojedobno doživjela svoj prepjev i na španjolski i na engleski jezik. »Črna kitara« postala je tako »That Black Guitar« u izvedbi američkog sastava The Walkabouts, dok je u aranžmanu kubanskog glazbenika Ariela Cubrije, koji živi u Ljubljani, »Črna kitara« postala »Esa negra guitarra«. U tom prepjevu, međutim, Cubria u jednom trenutku počinje pjevati na slovenskom, a pridružuje mu se Kreslin koji refren pjesme pjeva na španjolskom jeziku. 

  No Kreslinova »Črna kitara« i u jednoj i u drugoj verziji ostaje slovenska pjesma, bez obzira na to što je izvedena na stranom jeziku, premda ne i po apsurdnoj novoj definiciji slovenske glazbe. »Predložena definicija predstavlja još jedan dokaz bujanja provincijalizma i nacionalizma, koji proizlaze iz vjerovanja da glazba nastaje u magičnoj izolaciji čistog, autohtonog i samodovoljnog naroda te da tamo treba i ostati. No po toj definiciji nisam slovenska glazbenica i ne izvodim slovensku glazbu«, komentirala je kantautorica i kulturoginja Katarina Juvančič, koja je svoj posljednji album »Hope’s Beautiful Daughters« objavila na engleskom jeziku.