NEW YORK Sedamdesetih godina prošlog stoljeća DJ-evi, plesači, crtači grafita i prvi reperi izašli su iz derutnih nebodera u Bronxu i stvorili hip-hop.

Danas je hip-hop industrija vrijedna milijarde dolara, ali do Bronxa, najsjevernije njujorške četvrti, ne dospijeva zasluženi dio kolača.

Hip-hop je začet na adresi 1520 Sedgwick Avenue, u neboderu sa 16 katova. Tamo je u zapuštenoj prostoriji u prizemlju Clive Campbell (kasnije poznat kao DJ Kool Herc) jednog kolovoškog dana 1973. miksao zvuk s dvaju gramofona i, niti ne znajući, postao prvi hip-hop DJ.

Njegov prijatelj Coke La Rock postao je, pak, prvi reper jer preko njegove glazbe krenuo izgovarati rime.

Hip-hop kultura, kombinacija miksanja glazbe, repanja, crtanja grafita i plesa, postala je u međuvremenu globalni fenomen.

Bronx je obnovio nekoliko lokacija važnih za povijest hip-hopa, poput Cedar Playgrounda, mjesta prvih hip-hop zabava na otvorenom, ili Bronx River Community centra, gdje je karijeru počeo slavni DJ Afrika Bambaataa.

Ali malo toga od današnje goleme hip-hop industrije koristi Bronxu, četvrti koja jest napredovala, ali je i dalje neusporediva s blještavim Manhattanom ili razvijenim Brooklynom.

Biznismen i producent Rocky Bucano već godinama planira gradnju muzeja hip-hopa u Bronxu koji nikako da se realizira. Tvrdi da sada ima političku podršku i kada dobije zeleno svjetlo gradskog vijeća za projekt će zatražiti potporu »kompanija koje su zaradile eksploatirajući hip-hop«.

Muzej, koji bi trebao biti smješten uz granicu Bronxa i Harlema, mogao bi biti zamašnjak razvoja četvrti u kojoj se rodio hip-hop, rekao je Bucano.

Predsjednik gradske četvrti Ruben Diaz Jr. kaže kako će se zahvaljujući muzeju posjetitelji moći uvjeriti da Bronx više nije ruglo kakvo je bio.

Povezao je budući hip-hop muzej s Kućom slavnih rock ‘n’ rolla, hramom rock kulture u Clevelandu, koja sve više među svoje članove prima i repere poput Tupaca Shakura.

»Uza svo poštovanje rockerima, jedna od najsramotnijih stvari je kada hip-hop umjetnike uvode u rock kuću slavnih. Bilo bi mnogo ljepše da ih uvode u kuću slavnih ovdje, gdje je sve počelo«, rekao je Diaz.

On se nada da će muzej biti osnovan, ali je kritičan prema hip-hop svijetu. »Mislim da se to neće dogoditi sve dok pioniri hip-hopa, njegovi financijeri i moguli, novi hip-hop umjetnici ne budu jedinstveni, dok se cijeli hip-hop ne ujedini«.

Debra Harris ima agenciju koja dovodi turiste u Bronx da vide hip-hop povijest. Amerikanaca je relativno malo, ali posjetitelja iz Britanije, Francuske, Njemačke, Australije, Japana.. ima dosta.

Ali reputacija je Bronxa je takva da Harris i 15 godina nakon što je počela s tim poslom svoje ture započinje iz Harlema jer ne želi uplašiti turiste.

»Sve se vrti oko Manhattana i Brooklyna. S vremenom će ih Bronx sustići i ljudi će postati zainteresiraniji, ali dokle god postoji ovakva razina straha to se neće dogoditi«, rekla je.

Iako je broj ubojstava u Bronxu šest puta manji nego 1990-ih i dalje je stopa kriminala najviša u New Yorku.

Ali pošto su cijene na Manhattanu i u Brooklynu nepremostiva prepreka mnogim Njujorčanima, u razvoj Bronxa mnogo se ulaže. Kako bi dobili dašak autentičnosti investitori zovu crtače grafita da im oslikaju pročelja novih zgrada.

»Ironija je u tome«, kaže jedan od njih, »da su nam nekada govorili da to ne smijemo raditi jer će nas policija uhititi. A sada nam daju nagrade«.