Glazbenici na riječkom Korzu

Akcija Stop krivotvorinama otvorila Tjedan hrvatske glazbe

Ivana Kocijan

Akcija je održana s ciljem osvješćivanja potrebe zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništv



Poznati domaći glazbenici u sklopu Akcije Stop krivotvorinama i piratstvu, održane s ciljem osvješćivanja potrebe zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništa, upozoravali su na štetu koju gospodarstvu i građanima nanose krivotvoreni i piratski proizvodi. Prvi je, u jutarnjim satima, na pozornicu na Korzu stao Marko Tolja sa svojim pratećim bendom, a kasnije su na Korzu nastupile i »Enice« te Vanna.


– Ja zaštitu autorskih prava promoviram pjevanjem. Na trećoj ploči koja će mi uskoro izaći autor sam svih tekstova i glazbe tako da sam duboko ušao u autorstvo i shvatio koliko je bitno, nisam više samo izvođač. Piratstvo je uzelo puno maha, a mi od glazbe koju proizvodimo moramo i živjeti, to je i zabava i egzistencija. Problem je u tome što je shvaćanje glazbe pogrešno. Kad dođeš kod zubara, platiš svaki zub. Jedna naša pjesma je kao jedan zub zubaru. Dakle, nama kradu zube, slikovito je problem prženja glazbe objasnio riječki pjevač dodavši kako se on pridržava svojih načela i kupuje originalne albume i slično.Voditelj programa i predstavnik ZAMP-a Dražen Turina Šajeta dodao je da se zaštitom intelektualnog vlasništva i autorskih prava uvodi red koji predstavlja pitanje općih prava.

– Glazbenici su u tome najugroženiji. Siromaštvo je doprinijelo piratstvu, a mi moramo podržati institucije koje se bore protiv toga – policiju, carinu, ZAMP, HUZIP. Glazbeniku treba najmanje tisuću i pol eura za snimanje u studiju, mi ulažemo u stvaranje glazbe, to nam se mora i vratiti. Ja dobivam duplo od onog koliko je predsjednik Josipović priznao da dobiva od ZAMP-a, a razlika je u tome što ja imam puno više emitiranje od njega, ali je zanimljivo da je njegov bod deset puta veći. Netko će reći – vrijedi li njegova skladba deset puta više od moje? Ne, ona se manje vrti i treba biti zaštićena zato što klasika, jazz i neke druge vrste moraju dobiti posebniji tretman. To što dobijemo od ZAMP-a, ulažemo u posao, to nam omogućuje da radimo, objasnio je Šajeta.


Iako uglavnom kupuje originale koji garantiraju kvalitetu, priznaje da mu i skidanje s interneta nije strano.




– Ja se služim streamingom. Mislim da će jednog dana sve završiti na streamingu, da ćemo plaćati veliku pretplatu i sve će nam biti dostupno u direktnom gledanju. S interneta skidam neke stvari do kojih ne mogu doći na drugi način jer u Hrvatskoj nema servisa preko kojih možeš doći do njih. Kompjuterske programe kupujem, poštujem ljude koji su radili taj softver, tako neka drugi poštuju i moj rad, dodao je.


Osim o zaštiti izvođačkih i autorskih glazbenih prava, prolaznici na Korzu mogli su dobiti i informacije o tome kolika je važnost intelektualnog vlasništva, kakve su opasnosti i rizici korištenja krivotvorenih proizvoda, kako prepoznati krivotvorine, kako i zašto zaštititi industrijski dizajn, što je žig i koji je njegov doseg, što je upravljanje programskom imovinom… Prema riječima Katje Šare, tajnice kabineta u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, u akciji kojom je započeo Tjedan hrvatske glazbe sudjeluju državne institucije i nevladine organizacije i institucije spojene u koordinaciju koja se bavi provedbom autorskog prava i zaštitom intelektualnog vlasništva. Kad je glazba u pitanju, našim glazbenicima trenutno najveći problem predstavlja internetsko piratstvo koje u Hrvatskoj čini 99,9 posto.


– Ljudi koji stvaraju glazbu i filmaši od skidanja s interneta nemaju ništa. Stopa piratstva i visoka stopa skidanja sadržaja s interneta i vani su velik problem, a u Hrvatskoj je problem i premalo tržište, zbog čega smo dogovorili suradnju sa zemljama regije. Stopu piratstva ne možemo sami riješiti, ali ovakvim akcijama možemo utjecati na nju. U Hrvatsku je došao Deezer, prvi legalni međunarodni glazbeni servis koji očekuje našu daljnju suradnju u borbi protiv piratstva. Mi trenutno tražimo nekog tko bi napravio tehnologiju i nadamo se da bi prvi hrvatski sveobuhvatni internetski glazbeni servis mogao ugledati svjetlo dana do kraja godine, otkrila je glasnogovornica Hrvatskog društva skladatelja Marina Ferić Jančić.U akciji je sudjelovao i Savez potrošača Hrvatske čiji su predstavnici provodili anonimnu anketu o krivotvorenju i piratstvu i građanstvo upozoravali na štetnosti krivotvorene robe. Po čemu se različiti primjerci krivotvorina zapljenjenih na carini i razlikuju od originala objasnio je viši upravni savjetnik Carinske uprave Ninoslav Babić koji je otkrio da je paleta krivotvorenih proizvoda izrazito široka i obuhvaća sve od igračaka, odjeće, obuće do motornih pila i drugog.– Najveće su razlike vidljive u kvaliteti proizvoda. Naime, cilj je proizvodnje krivotvorina brza i laka zarada, a iza proizvodnje i distribucije krivotvorina krije se organizirani kriminal. Inače, kazna za uvoz prodaju, pretprodaju i skladištenje krivotvorenih proizvoda može biti novčana ili zatvorska do 3 godine. Prodaja i proizvodnja krivotvorina su prekršaj, tu su kazne novčane, objasnio je Babić dodavši da se krivotvorine proizvode i u našoj zemlji.