Filmaš i svestrani (sub)kulturni djelatnik Anđelo Jurkas hitro je kreativno odgovorio na koronavirusnu krizu. Autor koji je naviknuo raditi u gerilskim producentskim uvjetima tako se u hipu snašao i složio priču oko dokumentarnog filma naslova »Virus Free Zone«, koji bi trebao globalno povezati ljude usred aktualne pandemije. Film i nastaje pod geslom »Hrvatska spaja svijet«, pod kojim je pokrenuta globalna inicijativa koja će, kako najavljuje Jurkasova PR-služba, rezultirati jedinstvenim dokumentarnim filmom snimljenim uz pomoć ljudi zatvorenih u karanteni po cijelom svijetu.
Film nastaje u produkciji hrvatske nezavisne DOP produkcije, iz koje se tumači kao doks koji govori o hrabrim, odsječenim, izoliranim, ali istovremeno nikad povezanijim ljudima diljem svijeta i njihovim životima u kojima su se našli u karanteni te o nepobjedivosti ljudskog duha. Film nastaje principom videolanca i govori o svijetu kao globalnom selu. »Virus Free Zone« snima se u Hrvatskoj, Srbiji, Italiji, Kini, SAD-u, Velikoj Britaniji, Islandu, Brazilu, Meksiku, Francuskoj, Rusiji i u drugim zemljama od kojih su autori dokumentarca dobili pozitivan odaziv preko stotinjak ljudi.
Forma ljudskog videolanca
Ljudi iz filma bore se protiv straha, bolesti, projekcije, društva, vlastitog sutra i drugih ljudi. Bit će to svojevrsni videodnevnik koji nastaje u aktualnom trenu upravo kada se bolest događa svijetu, bilježeći ispovijesti i razmišljanja stanovnika svijeta iz svojih stanova, kuća, utočišta u doba koronavirusa i globalne pandemije.
– Ovo je priča o životu malih ljudi, samaca, parova ili širih obitelji iza susjednih vrata, obitelji sa svakodnevnim dvojbama oko života dalje i načinima funkcioniranja – kaže medijska objava, a mi smo kontaktirali autora da ga upitamo o detaljima, autorima, konceptu…
Jurkas ističe da je film motivski zamišljen kao dokument, zeitgeist 2020., ljudi i vremena poklopljenih ovim nevjerojatnim događanjima za koja bismo, kako kaže, do prije dva mjeseca tagirali B filmove katastrofe locirane u Bollywoodu i off Hollywoodu.
– Film nastaje u formi ljudskog videolanca i jednostavne potrebe ne pustiti se klasičnom jauku i što ćemo sad kad smo jadni, nikakvi šmrc šmrc nemoćni o vladama, nego pokrenuti nešto u okviru mogućnosti što će ljude maknuti iz pasive, inaktive i armagedonskog raspoloženja. Nešto slično je kolekcionarski napravio 2013. redatelj Baillie Walsh uz pomoć producenta Ridleyja Scotta u filmu »Springsteen and I«, kada je na vrlo direktan emo način ispričana veza Bossa i običnih ljudi. »Virus Free Zone« je film kojem je namjera sazidati tvrđavu od videosnimaka ljudi sa svih kontinenata u momentu kada trenutno tri milijarde ljudi treba živjeti u karanteni i ispričati na vrlo susjedski način priču o onima koji su se prestravili, koji su hrabri, koji ignoriraju, koji zabavljaju – kaže Jurkas.
Presjek različitih kulturnih miljea
Trenutno je u tijeku proces »bildanja materijala« uz pomoć koproducenata i izvršne produkcije, poznanika diljem svijeta – od Kine preko Balkana do Amazone pa u EU i natrag. Jurkas još ne bi otkrivao koje će sve priče ući u finalni draft filma, ali navodi neke.
– Imamo putovanje jednog starog bračnog para kroz Amazonu, zezanje i preživljavanje nekoliko natprosječno zabavnih ili pak zabrinutih hrvatskih i srpskih likova i obitelji, strah mlade Kineskinje koja je Wuhan htjela zamijeniti svijetom, razmišljanja Islanđanke zaražene koronavirusom… Uglavnom, presjek različitih kulturnih miljea i psiholoških profila ljudi u malom će kroz ovaj dokumentarac zalediti moment u kojem se nalazimo. E sad, hoće li potrajati još tjednima, mjesecima i godinama, to još ne znamo i zato je koliko potencijalno zastrašujuće, toliko i uzbudljivo sudjelovati u momentu – kaže Jurkas, dodajući da još uvijek ne može procijeniti koliko će autora u filmu biti ni koliko snimaka; to će, kaže, ovisiti o puno faktora: od narativa filma do tehničke izvedbe, sadržajnom segmentu, praćenju odgovora na pitanja koja su ljudima postavljena i vremena trajanja pandemije i izolacije.
– Sve to može varirati, ali vremenski će ići u okviru dugometražnog dokumentarnog filma, što znači preko 70 minuta. Gornji limit nemamo; taj će ovisiti o dinamici i narativu priča – zaključuje Jurkas.
Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.
