Glavni uspjeh mreže neovisnih kinoprikazivača je u tome što je nastala na zapuštenom prostoru. Ta su kina ostaci nekadašnjeg arhipelaga kinodvorana koje su gotovo sve privatizacijom promijenile namjenu, podsjetio je Hrvoje Hribar
RIJEKA U Art-kinu Croatia jučer je otvoren drugi Sajam filma koji zajednički organiziraju Kino mreža, HAVC i to riječko kino. Riječ je o manifestaciji u sklopu koje će neovisni kinoprikazivači razgovarati o ulozi i značaju kina u lokalnoj sredini i filmskoj zajednici te se upoznati s distributerskim novostima za sljedeću sezonu.
Ravnateljica Art-kina Slobodanka Mišković na otvaranju je istaknula da je protekla godina bila vrlo uspješna za hrvatski film, dok je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar rekao kako je Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača imala bitnu ulogu i u uspjehu filma »Zvizdan« Dalibora Matanića.
Predsjednik Mreže Hrvoje Laurenta dodao je kako je sada vrijeme da ta udruga prijeđe na višu razinu, jačajući ulogu lokalnih kina kao središta filmske kulture za sve dobne skupine. Sajam je otvorio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji je rekao kako je domaćinstvo ovoj manifestaciji drugu godinu zaredom veliko priznanje Rijeci, ali istovremeno i podrška nastojanjima decentralizacije kulture u zemlji.
Današnji program Sajma filma započinje predstavljanjem distributerskih novina za sezonu jesen 2016./jesen 2017., nastavlja se izbornom sjednicom Skupštine Kino mreže i sastankom Programskog savjeta i utvrđivanja rada za sljedeću sezonu. Vrhunac događanja na rasporedu je večeras u 20 sati kada će premijerom prvih dviju epizoda televizijske serije »Novine« Dalibora Matanića i Ivice Đikića biti svečano otvorena nova sezona Art-kina Croatia.
U petak, trećeg te ujedno i posljednjeg dana Sajma filma sudionike očekuje radionica Kino za zajednicu, predstavljanje programa Mreže za narednu kino-sezonu uz koordinaciju Programskog savjeta te projekcija filma »Gazda«.
Prenošenje poruke
Elvio Baccarini s Filozofskog fakulteta u Rijeci podsjetio je na formalnu i subjektivnu definiciju zajednice i dodao kako kina pokrivaju element visoke i popularne umjetnosti te najlakše i najsnažnije prenose poruke gledateljima. Budući da je riječko Art-kino otvoreno različitim temama, kulturama i zajednicama, u budućnosti nudi još bolju mogućnosti zajedničkog promišljanja i proživljavanja emocija.
Hrvoje Hribar ustvrdio je pak da je glavni element uspjeha programa Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača u tome što je nastala na posve zapuštenom prostoru. Ta su kina ostaci nekadašnjeg arhipelaga kino dvorana koje su gotovo sve u postupku privatizacije promijenile namjenu. Zajednički im je cilj osigurati opstanak kina i zajednice koja mu daje smisao.
Danijel Pek iz Hrvatske udruga producenata, ujedno i predstavnik Društva hrvatskih filmskih redatelja, napomenuo je da interes producenata u suradnji s neovisnim kinima nije komercijalne prirode, već se radi o želji da određene filmove vidi što više ljudi i to kroz distribucijski kanal prema točno određenoj i zainteresiranoj javnosti što zahtjeva upotrebu teških marketinških alata.
Film u školama
Pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar priznao je da je bio skeptičan prema ideji osnivanja Art-kina Croatia, no pokazalo se da se program i broj gledatelja utrostručio, a kino je postalo primjerom jačanja društvenosti u zajednici i dokazalo da se u njega isplati investirati.
U temu »Kino u zajednici« izvrsno se uklapaju i obrazovni programi namijenjeni najmlađima pa je tako Slobodanka Mišković podsjetila kako se u riječkom kinu djecu ohrabruje da i sami proizvode filmove, a spomenula je i projekt Dječje kuće kojim će se u sklopu EPK-a na razne načine poticati dječje stvaralaštvo. Na važnost audiovizualne edukacije u školama upozorio je i Hrvoje Hribar.
Svi sudionici panela složili su se kako kino, sve dok nudi pravi sadržaj, ima pouzdanu budućnost te da kino jača i pronalazi korisnike iako možda na drugačijim mjestima i na drugačije načine nego prije.
