»Noć živih mrtvaca« bio je metafora za revoluciju, onda, baš kao i danas, da su ti živi mrtvaci uistinu oživjeli, ni tadašnji ni današnji politički vrh ne bi imao šanse voditi Ameriku. A kako se u politici i svijesti Amerike ništa ne mijenja, ja sam svakih desetak godina mogao snimiti po jedan film o zombijima, kazao je Romero
NEW YORK Kreator žanra zombi filmova George A. Romero preminuo je u nedjelju u 77. godini od posljedica raka pluća u bolnici u Torontu. Američko-kanadski filmski scenarist i producent, poznat i kao »Kum svih zombija«, 1968. je godine napisao i režirao kultni crno-bijeli klasik »Noć živih mrtvaca« u kojem »živi mrtvaci« napadaju ljude u želji da ih pojedu. Radnja hvaljenog uratka prati zombije koji ustaju iz grobova oko kuće u kojoj se skriva sedmero prestravljenih ljudi.
Film je snimljen u Pittsburghu za samo 114.000 dolara, a zaradio je 12 milijuna dolara u SAD-u i 30 milijuna diljem svijeta. Zahvaljujući svojoj popularnosti polučio je mnogo nastavaka i novih inačica. Po mnogima najbolji film o zombijima ikad snimljen poslužio je kao uzor svim sljedećim uratcima sličnog sadržaja. Ostao je zapamćen i kao film s jednim od prvih afroameričkih junaka u povijesti horor filmova, Duaneom Jonesom u ulozi Bena. »Noć živih mrtvaca« te brojni nastavci tog filmskog klasika ostavili su trajan utjecaj u industriji horora.
Priče o čudovištima
Georgea A. Romera koji je rođen u Bronxu u New Yorku 4. veljače 1940. godine, privukle su priče o čudovištima koja su bliska ljudima koje teroriziraju, kazao je njegov poslovni partner Peter Grunwald, koji je i obavijestio javnost da je Romero preminuo.
– To nisu luda, fantastična čudovišta, već naši susjedi, rođaci i prijatelji. Time su i strašnija od velikih znanstveno-fantastičnih čudovišta, objasnio je Grunwald dodavši kako je Romero utjecao na cijelu generaciju filmskih stvaratelja kao što su Quentin Tarantino, Guillermo del Toro, Robert Rodriguez te Wes Craven u kasnijoj fazi stvaralaštva.Romero je posjedovao malu produkcijsku kuću u trenutku kada je uspio uvjeriti još devet osoba da ulože manje svote novca u financiranje »Noći živih mrtvaca«. Originalni naslov »Noć žderača mesa« promijenio je distributer filma Walter Reade. Nakon te promjene, film nečijim propustom nije dobio oznaku zaštite autorskih prava, čime je došao u zonu javne upotrebe i svatko ga je mogao distribuirati besplatno. Romero je prošle godine za New York Times izjavio da je to »održalo film na životu« te da ga je zato vidjelo mnogo više ljudi.
Nastavak filma, »Zora živih mrtvaca«, također je bila uspješna na kinoblagajnama, širom svijeta zaradila je 55 milijuna dolara. – Komercijalni uspjeh omogućio mu je da stvara filmove pod vlastitim uvjetima, dodao je Grunwald.
Horor-maestro
Ostali nastavci uključivali su »Dan živih mrtvaca« (1985. godina), »Zemlju živih mrtvaca« (2005.), »Dnevnik živih mrtvaca« (2007.) te »Preživljavanje živih mrtvaca« (2009.). Osim toga, 1978. godine režirao je vampirski film »Martin«, a 1982. godine sa Stephenom Kingom surađivao je na filmu »Creepshow«, dok je 1993. režirao i film »The Dark Half« koji se temeljio na Kingovom romanu.
Slavni horor-maestro George A. Romero prije 13 godina dao je intervju za naš list u kojem je otkrio što ga je inspiriralo da 1968. pokrene svoj slavni horor-serijal o živim mrtvacima.– Ja sam, zapravo, pokrao – ili ako hoćete inspirirao me – Richarda Mathesona i njegov apokaliptični roman »I Am Legend«, o posljednjem preživjelom čovjeku na Zemlji jer su svi ostali bili zombiji. Njegovi su zombiji zapravo neki spoj vampira i živih mrtvaca, a moji su postali još i kanibali, tj. žderači ljudskog mesa. Kasnije je snimljen i film prema tom romanu s Charltonom Hestonom, »The Omega Man«, koji mi se baš i nije svidio. Trebao se snimati i remake sa Schwarzeneggerom, ali otkad je postao guverner Kalifornije, ne znam što je s tim projektom, rekao je tada dodavši kako su zombiji u njegovoj glavi uvijek bili simbol puka, moć naroda.
Metafora za revoluciju
Slavni redatelj već je prvim filmom u serijalu pokazao da ga zanima mnogo više od horor-filma jer »Noć živih mrtvaca« ima više značenjskih slojeva.– Svi mi koji smo bili uključeni u produkciju toga filma znali smo da radimo nešto više od žanrovskog filma. Bilo je to krajem burnih šezdesetih i naš je film bio metafora za revoluciju. Kasnije su kritičari pisali da zombiji predstavljaju tihu većinu, što uopće nije bilo točno. Za mene je to bila ideja revolucije i da su onda, baš kao i danas, ti živi mrtvaci uistinu oživjeli, ni tadašnji ni današnji politički vrh ne bi imao šanse voditi Ameriku. A baš zahvaljajući tome što se u politici i svijesti Amerike ništa ne mijenja, ja sam svakih desetak godina mogao snimiti po jedan film o zombijima sa sličnom ili nešto izmijenjenom porukom, dodao je tada Romero.
