Prva klapa "Broja 55"

Projekt HRT-a: Snima se akcijski film o Domovinskom ratu

Siniša Pavić

Ljudi kao da imaju dojam da je svaki hrvatski film povezan s ratom, što možda i jest djelomično točno. Ali, pravog ratnog filma nema. I treba ga napraviti, jer su ti ljudi to zaslužili, kazuje redatelj Kristijan Milić



ZAGREB Na lokaciji »stare vojne bolnice« u utorak je pala prva klapa igranog dugometražnog filma »Broj 55«, što ga za HRT snima produkcijska kuća Telefilm. Film je to s tematikom Domovinskog rata. U dvorištu pred »bolnicom« oklopni transporter i glumci odjeveni u uniforme. Zapovjednik, odnosno redatelj Kristijan Milić, kazuje kako je inspiriran stvarnim, tragičnim događajem koji se dogodio 1991. godine u rujnu  u selu Kusonje pored Pakraca.


– Riječ je o dvadesetak ljudi koji su dobrovoljno otišli u rat, otišli na izviđačku akciju koja se činila benigna, ali se na kraju pretvorila u teško krvoproliće. Svi su, na žalost, poginuli, pojašnjava Milić. 


Prezir prema tematici


Kristijan Milić jedan je od rijetkih redatelja koji ne bježi od ratne tematika. Pamte se »Živi i mrtvi«, njegov prvijenac rađen po romanu Josipa Mlakića.




– Po meni nijedan pravi ratni film o hrvatskom ratu nije napravljen. I moj prvi film je ustvari bio rat u Bosni. Mislim da je ovo pravi akcijski film o Domovinskom ratu, kaže Milić.



Logično ga je bilo pitati ga zbog čega se to hrvatski filmaši libe teme Domovinskog rata.


– Mislim da postoji, rekao bih, čak prezir prema takvoj tematici. Ne znam koji je razlog tome. Ljudi kao da imaju dojam da je svaki hrvatski film povezan s ratom, što možda i jest djelomično točno. Ali, pravog ratnog filma nema. I treba ga napravit, jer su ti ljudi to zaslužili, kazuje Milić.


Veliki izazov


U filmu su glumci s kojima je Milić radio, poput Marinka Prge i Slavena Knezovića, ali i oni za koje mu se činilo da su idealni za određene uloge, poput najmlađega Hrvoja Vladisavljevića. Marko Cindrić priznaje da mu je film izazov, glumački i tematski.


– Ovo je projekt koji je i osoban. Svima nam je čast biti njegov dio i svim nam je stalo da film bude vrhunski odrađen, kazao nam je Cindrić. U filmu on je Crni, mladić iz A satnije 105. bjelovarske brigade.


Snimanje će trajati sedam tjedana. Film »Broj 55« trebao bi biti gotov do ljeta iduće godine. A na opasku kako mu je ovo već drugi fim u kojem nema nijednog ženskog lika, Milić veli: »Sam sebi sam rekao da nakon ovog moram napraviti film u kojem su isključivo žene. Ali, to opet može biti žanrovski film, može biti ratni film, samo sa ženama.«



– Ovo su najduže pripreme koje sam radio za jedan projekt. Gotovo dva mjeseca. Pročitao sam masu knjiga, materijal iz Domovinskog rata, razgovarao s braniteljima, trenirao, veli Cindić, uz napomenu da gotovo 80 posto filma čine akcijske scene.


A premda mlad, Cindrić se spominje i svojih didova koji su za rata bili u Slavoniji. Jedan od njih je bio i prognanik.


– Ulogu Crnog posvećujem i njemu, reče nam Cindrić.  


Prava priča


Sam film dio je velikog projekta Dramskog programa HRT-a. Urednik projekta Branko Schmidt ističe kako se radi o prvoj od zamišljenih 12 epizoda serijala o Domovinskom ratu.


– Zamislili smo napraviti po jednu priču od Vukovara do Dubrovnika. Projekt pripremamo šest godina. Ovo je, po meni, najvažniji i najskuplji projekt koji je Dramski programa HRT-a pojedinčno napravio od oslobođenja do danas. Konačno radimo ono što smo možda prije 20 godina trebali napraviti, pravi ratni film, pravu istinitu priču baziranu na istinitom događaju, u ovom slučaju na tragediji koja se dogodila u Kusonjama,  kazao je Schmidt.


Šest scenarija je napisano, »Broj 55« prvi je po kojem se snima. A broj 55 je – kako nam objašnjava glumac Darko Milas koji igra Đeru snajperista – broj na kući u kojoj su izginuli.


Drago mu je, kaže, da se snima film o Domovinskom ratu jer, konstatira i on, te se teme malo tko u nas hvata. – Mi Vukovarci smo posebno na to osjetljivi i zato mi je drago da u tome sudjelujem. Ruku na srce, malo sam od toga do sada i bježao. Ali, ovo je prvi put da se iz jednog drugog rakursa, s hrvatske strane, ispriča autentična priča o onom što se događalo. Tim je zanimljivije i traži maksimalnu ozbiljnost i koncentraciju, jedan drugačiji pristup, kazao nam je Milas.