Odnos prema prošlosti

»Neželjena baština«: Film o uništavanju antifašističkih spomenika u Hrvatskoj pobijedio na festivalu u Italiji

Hina

Ilustracija: irenaskoric.com

Ilustracija: irenaskoric.com

Žiri je, priopćila je Artizana, istaknuo motivaciju za nagradu: »Detaljan posao rekonstrukcije odnosa s neugodnim umjetničko-spomeničkim nasljeđem, koji redateljica Irena Škorić, zbog biografskih razloga nekompromitirana tim razdobljem, započinje igrom: popunjavanjem albuma sa sličicama spomenika bivše Titove Jugoslavije.



ZAGREB – Dugometražni dokumentarni film ”Neželjena baština” redateljice i scenaristice Irene Škorić dobio je nagradu za najbolji dokumentarni film na 15. Ischia film festivalu u Italiji, priopćeno je u srijedu iz Artizana filma. Stominutni film »Neželjena baština« govori o sudbini iznimno vrijednih spomenika koji govore o vremenu antifašističke borbe u Drugome svjetskom ratu.


Film je do sada osvojio 1. nagradu za najbolji dokumentarni film na 6. Balkan New Film Festivalu BaNeFF u Stockholmu i Zlatnu nagradu za najbolji film u kategoriji povijesne i arheološke tematike na WorldFestu u Houstonu, a svoju svjetsku premijeru imao je na međunarodnom Sarajevo film festivalu prošle godine. Hrvatsku premijeru doživio je ove godine na ZagrebDoxu.


Stručnim žirijem festivala, koji se održao od 4. lipnja do 1. srpnja na talijanskom otoku Ischia, predsjedao je istaknuti poljski redatelj Krzysztof Zanussi. Cilj tog filmskog festivala je da kroz filmove promovira kulturni identitet zemlje i posebnosti lokacija korištenih u filmskoj naraciji, a održava se pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta.




Žiri je, priopćila je Artizana, istaknuo motivaciju za nagradu: »Detaljan posao rekonstrukcije odnosa s neugodnim umjetničko-spomeničkim nasljeđem, koji redateljica Irena Škorić, zbog biografskih razloga nekompromitirana tim razdobljem, započinje igrom: popunjavanjem albuma sa sličicama spomenika bivše Titove Jugoslavije. Ti spomenici – nijemi svjedoci prošlosti koja je bila svakodnevnica mnogih generacija – danas su zaboravljeni i napušteni.


Redateljica nam pripovijeda o odnosu koji su ljudi i hrvatski teritorij očuvali s tom poviješću. Pripovijeda nam i zašto je važno sačuvati obilježja, pogotovo ona umjetničke vrijednosti, koja su sposobna pričati o nekom razdoblju…kako ne bismo postali kao oni, koji u naletu ikonoklastičkog bijesa uništavaju remek-djela čovječanstva kao što su ona u Palmiri.«


Snimanje cijelog filma, koji je nastao u produkciji Artizana filma, potrajalo je čak nekoliko godina, a za kamerom su se izmjenjivali Branko Cahun, Darko Krakar i Robert Krivec. Montažer je Silvije Magdić a skladatelj Ivo Josipović, navodi se, među ostalim, u priopćenju.