Sjajni SF

Mračna slika budućnosti: Četrdeset godina kultnog “Loganovog bijega”

Kim Cuculić

U današnjem društvu, opsjednutom kultom mladosti, »Loganov bijeg« mogao bi se tumačiti i kao vizija društva u kojem su stari ljudi nepoželjni, odnosno koji u njemu uopće ne postoje



U hedonističkom gradu zatvorenom pod kupolom, vlast ne dopušta život nakon 30. godine zbog teške nabavke hrane i sirovina. Policajci Logan 5 i Francis 7 s punim se uvjerenjem bore protiv buntovnika, no Logan uskoro počinje sumnjati u režimske dogme. Kad se uvjeri da priroda izvan kupole više nije zatrovana, Logan želi pomoći svojemu narodu – u najkraćim je crtama sadržaj američkog znanstveno-fantastičnog filma »Loganov bijeg« iz 1976. godine.



Vezano uz temu kulta mladosti, na stranici Adiva.hr objavljen je zanimljiv članak psihologinje Ljubice Uvodić-Vranić, koja se pita kako starjeti u društvu u kojemu je starenje sramota, a peglanje i kartica i bora cilj koji se mora postići pod svaku cijenu? U članku autorica objašnjava: »Europa stari. Naša mala zemlja također. Sve je više ljudi koji umiru u odnosu na broj onih koji se rađaju. Prema zadnjem popisu stanovništva, više od 50 tisuća ljudi umire, a manje od 40 tisuća se rađa. Omjer je u korist starijih, a takav trend nastavlja se i pogoršava. Ali to nije sve. Broj starijih ljudi povećava se i tako što se samo manje od 11 tisuća ljudi doselilo iz inozemstva, a više od 20 tisuća se odselilo. Sele se mladi ljudi, pa je i to jedan od razloga zbog kojih naše stanovništvo stari. Umjesto prirasta, imamo negativni saldo. Prosječna starost hrvatskog stanovništva u proteklih 50 godina porasla je za gotovo 10 godina, a broj starijih od 65 godina, prema zadnjem popisu, premašio je broj mlađih od 14 godina. Prema podacima koji pokazuju trendove, naše stanovništvo u prosjeku ima oko 42 godine. Muškarci su malo mlađi, žene malo starije, a zajedno smo jedna od najstarijih nacija Europe. Da je hrvatsko stanovništvo u dugotrajnom procesu starenja, vidljivo je iz brojnih pokazatelja. Činjenica je da se u proteklih 40-ak godina, dakle od popisa iz 1971. godine, indeks starenja trostruko povećao, a koeficijent starosti se udvostručio. Ti strašni podaci doprinose kultu mladosti. Možda je upravo malobrojnost mlađih ljudi utjecala na njihov povoljni položaj u društvu – glazba, kultura, moda i trgovina okreću se prema njima. Interes koji pobuđuje mlada osoba velik je jer je mladih ljudi premalo u odnosu na starije u ukupnom broju stanovnika.«





Osim njegove četrdesete godišnjice, povod je i taj što je krajem 2015. preminuo George Clayton Johnson, koji je uz Williama F. Nolana autor romana »Loganov bijeg« (u originalu: Logan’s Run) objavljenog 1967. godine. Danas se »Loganov bijeg« smatra jednom od najboljih književnih distopija, uz primjerice »Paklenu naranču« Anthonyja Burgessa, »Sanjaju li androidi električne ovce«  Phillipa K. Dicka, »High-Rise« J. G. Ballarda, »Neuromancera« Williama Gibsona ili »Gun, with Occasional Music« Jonathana Lethema. Distopije ne predstavljaju samo zabavu, već se smatraju i svojevrsnim barometrima klime u društvu. U tom kontekstu razlikuju se dvije vrste distopijskih romana: oni o savršenom društvenom redu ili oni o potpunom kaosu i raspadu svih vrijednosti.


Marte i Tetke


Prema tekstu objavljenom u Huffington Postu, kao »priručnici« i za jedan i za drugi tip distopije mogu poslužiti slavni romani »1984.« Georgea Orwella i »Sluškinjina priča« Margaret Atwood. Kritičari nisu slučajno usporedili ova dva djela, s time da je u »Sluškinjinoj priči« mračna budućnost dana iz ženske perspektive: žena je narator, žene su glavna lica, a žene su i najveće žrtve režima. Sadržaj knjige Margaret Atwood čini se i danas aktualnim: na početku 21. stoljeća u SAD-u na vlast pučem dolazi hunta koja vlast temelji na religijskom konzervatizmu. Žene se otpuštaju s posla i lišavaju pristupa novcu. Zabranjeni su pobačaji, kao i bilo koja vrsta kontracepcije. Žene su potpuno podređene funkciji materinstva i isključivo o tome ovisi njihov društveni status. One su Supruge, Sluškinje, Marte ili Tetke. Supruge su žene uglednih funkcionara i uglavnom su neplodne. Zbog toga svakom Zapovjedniku vlast dodjeljuje Sluškinju. Sluškinje se regrutiraju od žena vjenčanih drugi put ili onih koje žive u izvanbračnim zajednicama, jer su i drugi brak i izvanbračne veze proglašeni nezakonitima. »Odgajaju« ih u posebnim zavodima, a Tetke su njihove učiteljice i čuvarice. Zadatak im je da rađaju. Sluškinje za koje se utvrdi da su neplodne, postaju Marte, to jest kućne pomoćnice i kuharice. Kazne za neposluh su drastične…Budućnost čovječanstva često se tematizira u SF djelima, u različitim obradama – utopijskim, distopijskim ili u njihovoj kombinaciji. Klasik je roman »Grad i zvijezde« A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Uz Orwellovu »1984.« najpoznatije distopijsko djelo je »Vrli novi svijet« Aldousa Huxleya gdje totalitarna država uzgaja poslušne podanike ispranog mozga, podijeljene u biološke kaste. Robert Heinlein u romanu »Luna je okrutna ljubavnica« opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, poput razvoja poliandrije. Film »Loganov bijeg« pak daje sliku civilizacije u kojoj žive samo mladi ljudi.

Vizija društva


U današnjem društvu, opsjednutom kultom mladosti, »Loganov bijeg« mogao bi se tumačiti i kao vizija društva u kojem su stari ljudi nepoželjni, odnosno koji u njemu uopće ne postoje. U filmu »Loganov bijeg« Michaela Andersona postoji motiv morbidnog »vrtuljka« na kojemu napola omamljene žrtve lete u smrt. Nakon napunjenih trideset godina građani se moraju dobrovoljno javiti na uništenje, no neki od stanovnika tog savršenog društva odbijaju se pokloniti okrutnim zakonima i spas traže u bijegu izvan grada. A tu ih očekuje iznenađenje, lik starca kojega je utjelovio Peter Ustinov. Za stanovnike kupole, koji su do tada živjeli izolirani od vanjskoga svijeta, bio je to prvi susret s nekim tko je doživio tolike godine.


U hrvatskom »Filmskom leksikonu« film »Loganov bijeg« opisuju kao blještavu i sablasno djetinjastu budućnost što je vidljivo, primjerice, u ideji o svjetiljkama ugrađenim u dlanove koje označavaju životnu dob građana. Ovaj, kako ističu, vrhunski primjer trivijalne društvene angažiranosti u žanru znanstvene fantastike, isprva je slabo primljen od kritike, no u novije vrijeme dobiva bolje ocjene. Premda nije osvojio pretjerano pozitivne kritike, »Loganov bijeg« uspio je izboriti mjesto među kult filmovima SF žanra. U njemu glume Michael York (Logan 5), Jenny Agutter (Jessica 6), Peter Ustinov (starac Ballard), Richard Jordan (Francis 7), Roscoe Lee Browne, Farrah Fawcett-Majors i drugi.