Kultni film

Metafora bolesnog društva: 40 godina “Leta iznad kukavičjeg gnijezda”

Kim Cuculić

Roman smatraju nezaobilaznim klasikom šezdesetih godina, a Formanova ekranizacija nagrađena je s pet najvažnijih Oscara - za najbolji film, glavnog glumca, glavnu glumicu, redatelja i scenarij. Priča o represiji i bolesnom društvu i danas je aktualna



Ljudi su se pitali kako je moguće da jedan redatelj iz Srednje Europe ekranizira veliki američki roman. Odgovorio sam im da sam ja živio u tom društvu. Komunistička partija bila je naša »sestra Ratched«, sanjali smo da kao »Poglavica« Bromden razbijemo prozore i pobjegnemo u slobodu – kazao je češko-američki redatelj Miloš Forman u jednom razgovoru.


Njegov kultni film »Let iznad kukavičjeg gnijezda« (One Flew Over the Cuckoo’s Nest) snimljen je 1975. i ove godine slavi četrdeseti rođendan. Film je adaptacija istoimenog romana Kena Keseyja (1935 – 2001), američkog pisca koji je bio kontrakulturna ikona koja je predstavljala poveznicu između beat generacije 1950-ih i hipija 1960-ih.


Roman »Let iznad kukavičjeg gnijezda« objavljen je 1962. i odmah je stekao veliku popularnost. Knjiga, u kojoj je ludnica metafora bolesnog društva, stekla je ubrzo kultni status. Danas ovaj roman smatraju nezaobilaznim klasikom šezdesetih godina, a Formanova ekranizacija nagrađena je s pet najvažnijih Oscara – za najbolji film, glavnog glumca, glavnu glumicu, redatelja i scenarij. Premda je Ken Kesey tvrdio da je »premlad da bi bio bitnik, a prestar da bi postao hipik«, njegov »Let« bio je u skladu s buntovničkim i slobodoumnim duhom vremena, te je kao jedno od temeljnih djela antiautoritarnog usmjerenja bitno pridonio njegovu oblikovanju.


Prestar za ulogu




Glavnog lika McMurphyja utjelovio je sjajni Jack Nicholson, koji tumači kriminalca recidivista. On služi kraću zatvorsku kaznu zbog seksa s maloljetnicom, no prebačen je u umobolnicu zbog neuračunljivog ponašanja. Njegov odjel u psihijatrijskoj bolnici vodi rigidna i bezdušna sestra Ratched (Louise Fletcher), koja provodi grupnu terapiju. Liječenje se uglavnom temelji na velikoj dozi lijekova, prije svega umirujućih sredstava, koji pacijentima oduzimaju individualnost i želju da nešto promijene u svojim životima nalik vegetiranju.



Film »Let iznad kukavičjeg gnijezda«, između ostalog, progovorio je o surovim i bolnim postupcima kojima su podvrgnuti psihijatrijski bolesnici. Dok je javnost sa zgražanjem reagirala na mučne scene terapija elektrošokom, Udruženje američkih psihijatara uputilo je oštar protest. Govorili su da filmske scene ne odgovaraju istini i strastveno branili ovakve terapije, ali su pod pritiskom javnosti tri godine nakon premijere »Leta« uveli obavezan pristanak pacijenta na ovu vrstu tretmana. Protivnici elektrokonvulzivne terapije ili elektrošoka smatraju da je to nasilje nad pacijentima, tjelesno zlostavljanje koje uništava kreativnost i memoriju – ljudi gube sjećanje, gube svoju individualnost i svoje sposobnosti. Elektrošokovi su bili upotrebljavani i još se upotrebljavaju u klaonicama pri klanju životinja i u psihijatrijskim ustanovama. Prema nekim podacima, samo u Americi na tretmane elektrošokovima, zbog raznih mentalnih bolesti, i dalje odlazi gotovo 100.000 ljudi. Elektrošok je izazivanje generaliziranih grčeva, kakvi odgovaraju velikom epileptičkom napadaju, primjenom izmjenične struje između elektroda koje su smještene na sljepoočnim regijama glave. Zbog neugodnih komplikacija uveden je ublaženi elektrošok, uz primjenu anestezije i mišićnih relaksancija. Prije se provodila u bolesnika s psihotičnim stanjima (depresija, manija, shizofrenija), a danas je uporaba snažnih specifičnih psihofarmaka ograničila uporabu toga postupka. Terapija elektrošokovima razvijena je 1938. godine, a danas se vrlo rijetko primjenjuje bez izričitog pristanka pacijenta. Prisilnu terapiju u Kaliforniji mora odobriti sud, što ponekad traje mjesecima, dok je tretiranje maloljetnika zabranjeno zakonom.


McMurphy se ne miri s takvom situacijom, pa pokušava povesti pobunu protiv strogih, često besmislenih pravila. No, time dolazi u sukob s Ratched i sustavom koji ona prezentira. McMurphy postupno formira  prijateljstva na odjelu, posebice s Billyjem Bibbitom, suicidalnim tinejdžerom kojeg sestra Ratched ponižava, te »Poglavicom« Bromdenom, visokim Indijancem. Završetak filma je tragičan – McMurphy je lobotomiran i vraćaju ga na odjel kao potpuno uništena čovjeka, a »Poglavica« uguši svog vegetirajućeg prijatelja jastukom i bježi iz ludnice.


U »Letu iznad kukavičjeg gnijezda« Miloš Forman dao je upečatljivu sliku ludnice kao metafore suvremenog svijeta. Opisujući borbu pojedinca protiv autoritarnog društva, Forman se ne referira samo na svoju domovinu, tada komunističku Češku, nego i na demokratska društva poput SAD-a. Kirk Douglas glumio je McMurphyja u kazališnoj produkciji, a nakon toga otkupio je prava na film, nadajući se da će odglumiti McMurphyja i na platnu. Predao je produkciju u ruke svog sina, Michaela Douglasa, koji je mislio kako mu je otac prestar za tu ulogu. Uloga je ponuđena Jamesu Caanu, a kandidati su bili i Marlon Brando i Gene Hackman. Ulogu dominantne sestre Ratched odbilo je šest glumica: Anne Bancroft, Colleen Dewhurst, Geraldine Page, Ellen Burstyn, Jane Fonda i Angela Lansbury, sve dok je Louise Fletcher nije prihvatila tjedan dana prije početka snimanja.Kukavičje gnijezdo Film je sniman na lokaciji autentične bolnice u Oregonu. Ken Kesey napisao je prvu verziju filmskog scenarija, no ubrzo se sukobio s producentom Michaelom Douglasom. Nije se složio s izborom glavnog glumca, a definitivni razlaz dogodio se kad je saznao da film neće biti ispričan iz vizure »Poglavice« Bromdena. Kesey je tužio producenta, ali je ubrzo izgubio parnicu zbog davno prodanih filmskih prava. Radi provokativne teme, surovih scena, među kojima je i ona najpoznatija s elektrošokom, sumornog kraja i tona filma koji se kretao od tragedije do sirovog humora, »Letu iznad kukavičjeg gnezda« nitko nije davao velike šanse za uspjeh. Danas se film smatra jednim od najboljih američkih filmova te jednim od najboljih filmova svih vremena.»Let iznad kukavičjeg gnijezda« pratile su i podijeljene kritike. Roger Ebert tvrdio je da je to tako dobar film »da dolazite u iskušenje da mu oprostite kad pogriješi. Pa i griješi, inzistirajući na tome da se nešto naglasi više nego što je to potrebno, pa se na kraju ljudske kvalitete junaka izgube u značenju svega toga. No, postoje i briljantni trenuci.« Ken Kesey nikad nije pogledao film. Njegova supruga je objasnila: »Bilo je zakonskih nesuglasica oko zarade filma, tijekom čega smo se upoznali s užasnim odvjetnikom koji je stvarno bio odvratan. Jednom je pobjesnio i izderao se na Kena: »Kad ovaj film izađe, ti ćeš biti prvi u redu da ga vidiš.« Ken mu je uzvratio da ga nikad neće pogledati. I to je bilo to.« Unatoč tome, Faye Kesey je rekla da je njenom suprugu bilo drago što je film snimljen.

I nakon četrdeset godina ova filmska priča o represiji i bolesnom društvu podjednako je aktualna. Naslov je preuzet iz dječje pučke pjesme: »… Jedna se istoka hvata, jedna zapadnih zvijezda, jedna poleti iznad kukavičjeg gnijezda«…, a »kukavičje gnijezdo« u američkom slengu znači ludnicu.