ZADAR Ljeto u Zadar donosi brojne strane pridošlice. More i sunce čine takve stvari. Jedan od njih ljeto u Zadru odlučio je provesti iz nešto drugačijih razloga. John Kera, kalifornijski producent s adresom boravka u Los Angelesu, posljednjih mjesec dana obilazi Zadar i njegovu okolicu istražujući svoje korijene. Zahvaljujući zadarskom profesoru fizike Boži Keri, John je uspio dobiti podatke o svojim precima s otoka Vira koji sežu do 1710. godine.

– Znao sam da je moj dido potekao s Vira te se kao mlad čovjek skrasio u Ninu. Bio sam iznenađen kada smo uspjeli doći do podataka koji su sezali toliko godina unatrag. Zato sam želio otići u Hrvatsku i pokušati doći do još starijih podataka, započinje svoju priču John.

Želio je pronaći dodatne dokumente koje se povezuju s njegovom obitelji, poput podataka o zemljovlasništvu, no tu je naišao, kaže, na izazov.

Slabo znanje

– U Americi je dovoljno samo utipkati željeno na ancestors.com i dobiješ sve dokumente. Ovdje je to jako teško, ali i nagrađujuće, jer puno doznajem o povijesti Hrvatske, kaže John koji u Hrvatskoj boravi od početka lipnja i planira ostati ovdje do rujna. Nove podatke o svojoj obitelji još nije uspio otkriti.

– Otoci poput Vira nisu baš toliko otvoreni prema 21. stoljeću, jer podatke ne drže na digitalnim izvorima. Otok sam posjetio, no još se nisam uspio naći s predstavnicima vlasti koji bi mi mogli pomoći, kaže John. No, ono što je saznao do sada razveselilo ga je jako.

– Moji rođaci su umjetnici, pisci, nastavnici… Jako sam impresioniran njihovim postignućima u Hrvatskoj. No, pokušavam pronaći i detalje o onima koji su tu bili i prije njih. Neki moji rođaci kažu kako su moji preci bili farmeri i ribari. No, dosta podataka je uništeno, zapaljeno ili ukradeno. Kazali su mi i da je dio podataka uzela jugoslavenska vlada. Pravi je izazov doznati što je sve bilo. A Google u ovom slučaju ne pomaže, uz smiješak prepričava John.

Ipak, posjet domovini nudi i neke druge sadržaje.

– Lijepo je hodati Virom, istraživati otok s kojeg je moja obitelj potekla. I sam Zadar je jako lijep, volim njegovu arhitekturu i intrigira me vaše povijesno naslijeđe, počevši od Rima pa na dalje. Posjetio sam puno muzeja i nadam se da ću ih obići još. Povijesne lekcije dobivam i samom šetnjom gradom i mogu vam reći kako se u Americi jako malo toga zna o Hrvatskoj. Poznat nam je Domovinski rat, no rimsko i tursko naslijeđe je nešto o čemu sam doznao tek dolaskom ovamo. Volio bih da se o tome više dozna u Americi zbog čega sada pišem bilješke, snimam…

Povijest koči

Johnu je želja napraviti dokumentarac o povijesti Hrvatske u kojem bi povezao, kaže, arheologe i povjesničare te na taj način prikazao priču.

– Takav pogled na Hrvatsku vani nedostaje. Vani kada spomenete Hrvatsku, pitaju »Gdje je to?«, pojašnjava.

– Stječem dojam da je ovdje prisutan sukob utjecaja, politika, naslijeđa, ekonomskih ideja… Nekako, kao da se starije generacije boje gubitka svoje povijesti zbog čega teško idu naprijed, pa im je i teško gledati novitete mlađih generacija. Teško je sklopiti svoj identitet kroz učenje novog sa starim naslijeđem, da se to poveže i zadrži zajedno. No, Hrvatska ima puno mogućnosti za mlađe generacije, i da nastavi svoje naslijeđe, ali i da razvije svoje ideje kroz rast poslovanja. No, to je polagan proces, kazuje John.

– Kada sam ovdje bio kao dijete u osamdesetima, postojale su farme, ribarilo se… Proizvodilo se. Mislio sam da se to nikad neće promijeniti. Ali kada sam se vratio 2003. godine, sve se radikalno promijenilo. Farme su nestale i umjesto njih niknule su kuće za odmor, ne za život i stvaranje. A Hrvatskoj nedostaje upravo to, poručio je ovaj »hrvatski Amerikanac«.