Filmska industrija: Kako je Budimpešta postala europska verzija Holywooda / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 1
Sutra: 28° 32° 1
20. kolovoza 2018.
Snima se

Filmska industrija: Kako je Budimpešta postala europska verzija Holywooda

Filmska industrija: Kako je Budimpešta postala europska verzija Holywooda
Filmska industrija: Kako je Budimpešta postala europska verzija Holywooda
Autor:
Objavljeno: 31. ožujak 2018. u 8:43 2018-03-31T08:43:09+02:00

Nedavno snimljena serija »Genij: Picasso« i film »Terminator« imaju dodirnu točku – Budimpeštu.

Mađarska prijestolnica poslužila je kao mjesto snimanja tih 'blockbustera' i mnogih drugih filmova i serija jer ih je privukla poreznim olakšicama i visokotehnološkim uvjetima.

»Ovdje se mnogo snima zbog naših cijena i svjetski priznatih timova za podršku, ali i zbog poreznih olakšica koje dobro funkcioniraju«, ističe Ildiko Kemeny, mađarska koproducentica serijala

»Genij: Picasso« National Geographica u kojem slavnog slikara odlično portretira Antonio Banderas.

U žestokoj konkurenciji europskih prijestolnica za privlačenje stranih produkcija, Mađarska je bila jedna od prvih zemalja bivšeg komunističkog bloka koja je 2004. usvojila sustav poreznih poticaja i subvencija koji od tada samo rastu.

Radi se o jednom od najkompetitivnijih sustava na kontinentu koji stranim produkcijama nudi povrat 25 posto troškova.

Budimpešta se većinom natječe s Pragom.

Bugarska i Rumunjska »daleko su jeftinije, ali njihova sposobnost da prate standarde filmske industrije nije na razini«, naglasila je Kemeny.

Velika budimpeštanska prednost je i klasična i elegantna arhitektura koja je lako »preruši« u Buenos Aires, Moskvu, Berlin i London, dodaje producentica.

Razvoj mađarske kinematografije

Mađarska prijestolnica osim lijepog okruženja od 2000. u ponudi ima i dva visokotehnološka, iznimno cijenjena studija, a u njima su snimani interijeri serije o španjolskom slikaru.

Studiji Korda se nalaze usred vinograda, oko dvadeset kilometara od centra Budimpešte, gdje su snimane i scene »Hellboya«, »Inferna« i »Marsovca« za koji je dopremljen više od četiri tone tla kako bi se ilustrirao krajolik crvenog planeta.

Zahvaljujući iskusnoj i ne preskupoj radnoj snazi, »Budampešta je nakon Londona postala druga najveća europska pozornica filmova nakon«, istaknuo je Daniel Kresmery, čelnik razvoja i produkcije studija Korda.

Međunarodne i mađarske produkcije u državnu su blagajnu 2016. donijele 271 milijuna eura. Pet godina prije taj je iznos bio 105 milijuna.
Taj je sektor Mađarskoj 2016. činio 0,15 posto BDP-a, što je najveći postotak u Europi.

Filmska industrija u Mađarskoj sastoji se od stotinjak tvrtki i zapošljava gotovo četiri tisuće ljudi ako se ne računaju posredna radna mjesta u turističkom sektoru.
Prošle je godine u Mađarskoj bilo 285 snimanja, uključujući 64 inozemne produkcije.

Paralelnom s razvijenim produkcijama raste i mađarska kinematografija koja u proteklom razdoblju bilježi uspjeh na međunarodnoj sceni.

»Saulov sin« Laszla Nemesa osvojio je Oscara prije dvije godine, »Tijelo i duša« redateljice Ildiko Enyedi pobijedio je na 67. Berlinaleu, a festival u Cannesu redovito prikazuje filmove redatelja Kornela Mundrucza.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka