Umjetnički savjet u kojem su Hrvoje Pukšec, Mike Downey i Tanja Miličić odabrao je za ovogodišnje, 63. izdanje Pulskog filmskog festivala od 9. do 17. srpnja, 16 filmova za Hrvatsku selekciju – sedam u natjecateljskom programu, tri izvan konkurencije te šest manjinskih koprodukcija. Tu je i 18 kratkih igranih filmova te 16 stranih filmova – 11 u natjecateljskom programu i pet izvan konkurencije, kao i sedam ponajboljih hrvatskih filmova u 25 godina novije hrvatske kinematografije. O tome što publiku čeka na festivalu i oko njega, razgovaramo s direktoricom Pulskog filmskog festivala Gordanom Restović.

Ovogodišnji festival će se pamtiti po tome što su ga na neki način »pripremala« tri ministra kulture – Zlatar Violić, Šipuš i Hasanbegović, a na kraju se pitamo tko će ga otvoriti?

– Možda bi bilo točnije reći da smo zajedno s ovim Umjetničkim savjetom posljednja tri festivala organizirali s tri različita ministra i da smo sa svima izuzetno dobro surađivali. Svaki ministar je po funkciji predsjednik Festivalskog vijeća i svi su oni pokazali veliko razumijevanje za ovu važnu filmsku manifestaciju, poštujući prije svega struku. Naime, upravo se ovdje  vidi kako je važno imati dobro postavljen i koncipiran festival kojeg nisu destabilizirale ni ključne političke mijene.

Osim toga, mi smo profesionalci koji dobro znaju što i kako treba raditi i to je ključna razlika između današnjeg i nekadašnjeg festivala – politika će u njemu uvijek imati svoju riječ – no danas više no ikada Pula je u tom smislu depolitizirana.

Tradicija je ključ svega

Program je poznat, organizacija je uhodana, gosti – bar neki – su najavljeni. Što još možemo očekivati kao iznenađenje za poklonike Arene?

– Imamo veliki broj premijera i cjelokupni program je prilično naklonjen gledateljima; velik je broj komedija, humornih drama, a pripremili smo i nekoliko svjetskih i europskih hitova. Mislim da je Umjetnički savjet napravio dobar posao i da će publika zaista uživati.

Nije prvi put da festival počinje rano, početkom srpnja. Ima li za to neki poseban razlog, ili je ipak vrijeme ono koje je uvijek dobro oslušnuti?

– Istina, festival ove godine počinje devet dana ranije nego inače, a osim potrage za dobrim vremenom, samoj odluci su doprinijeli termini nogometnog prvenstva, Olimpijske igre i odmicanje od ATP turnira u Umagu radi zadržavanja medijske pozornosti. Odluku o terminu donosi Festivalsko vijeće obično na prvoj sjednici nakon festivala, pa je tako ovaj termin zaključen već lani u listopadu.

Uz Circolo i kino Valli, gdje će se još ove godine održavati onaj potrebni filmski muving?

– Festival se odvija na 16 lokacija s različitim programima, ali mislim da će pubilku posebno zanimati dio na  Giardinima, gdje će se na otvorenom, nakon projekcija za novinare u prijepodnevnim satima, održavati razgovori s filmskim ekipama – glumcima, redateljima i producentima, što se lani pokazalo jako uspješnim.

Gosti su u Puli uvijek rado viđeni i očekivani promatrači. Hoće li ipak biti neko posebno iznenađenje u zadnji čas?

Sedam veličanstvenih

U festivalskom tjednu u Puli će boraviti 16 filmskih ekipa, imat ćemo ukupno 135 projekcija, što znači bezbroj glumaca, redatelja, producenata i raznih filmskih djelatnika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Iznimno zanimljiv program »Pula professional«, popratni programi, nove nagrade, ali i dodjela Zlatne arene okupit će drugi dio filmske akademske zajednice i svakako će Pula u tom trenutku biti naš »najfilmskiji« grad.

Očito je da filmova ima dovoljno – i domaćih i stranih. Godinama se u struci nastoji »progurati« poneki kratki ili animirani film u Areni kao uvod u igrani. Je li išta po tome poduzeto?

– Prikazivanje kratkometražnih filmova je zanimljiva ideja, no ona sa sobom nosi i brojna organizacijska pitanja. U tom bi slučaju prikazivanje drugog dugometražnog filma počinjalo u ponoć i uvelike otežalo tehničke probe koje se svaku noć održavaju za naredni dan, a dnevna svjetlost ograničava to na razdoblje do pet ujutro. Ali, ideja nije sasvim odbačena.

63. Pula je u znaku četvrt stoljeća suvremene hrvatske kinematografije, odnosno, samostalne hrvatske kinematografije. Kritika je izabrala svoje favorite. Što organizator sprema tim povodom?

– Sedam najboljih filmova izabrala je ne samo kritika već cjelokupna profesionalna hrvatska filmska scena. Tako da su pored kritičara o najboljim filmovima odlučivali još i filmski djelatnici, producenti, redatelji i snimatelji pa je zbog istog broja bodova umjesto pet najboljih filmova ispalo njih sedam. Izbor je, mogli bismo reći, neočekivan, jer je izmijenio neke uvriježene stavove, ali prvi put je na taj način napravljen odabir koji je sam po sebi izazvao različita mišljenja.

To su »Što je Iva snimila 21. listopada 2003.?« –  Tomislav Radić; »Nebo sateliti« – Lukas Nola; »Crnci« – Goran Dević i Zvonimir Jurić; »Kosac« – Zvonimir Jurić; »Fine mrtve djevojke« – Dalibor Matanić; »Metastaze« – Branko Schmidt i »Zvizdan« – Dalibor Matanić.
Pulska će publika, naravno, imati priliku vidjeti svih sedam  filmova i na neki način i sama prosuditi svoje stavove i mišljenje i tome.