Design Thinking Hrvatska stiže u Rijeku idući tjedan

Kako riješiti svaki izazov?

P. N.



Design Thinking ima brojne definicije, a najjednostavnije ga je definirati kao metodu za razvoj inovacija i aktiviranje kreativnog potencijala te način rješavanja složenih problema usmjeren na razumijevanje čovjeka. Design Thinkingmetoda može se koristiti u svim sferama života i ne morate biti dizajner kako biste ju razumjeli i koristili – dovoljno je intuitivna i svestrana da ju usvoji gotovo bilo tko, ali i da da doprinos u rješavanju najraznovrsnijih demonskih problema.


Iako je Design Thinking popularan posljednjih nekoliko godina, on se na tržištu primjenjuje skoro 50 godina.Za globalnu popularizaciju zaslužna je vjerojatno najpoznatija dizajnerska tvrtka na svijetu – IDEO – koja koristi Design Thinking kako bi pomogla kompanijama u rješavanju novih izazova, poboljšanju poslovanja i promjeni načina razmišljanja.


U Hrvatskoj je za popularizaciju Design Thinkinga zaslužna inicijativa Design Thinking Hrvatska u sklopu kompanije SenseConsultingkoja u suradnji s poznatom marketinškom agencijomBruketa&Žinić&Grey organizira Design Thinking laboratorije na kojima se usvajaju alati i tehnike za brzo rješavanje poslovnih izazova i uči razmišljanje izvan ustaljenih okvira.





Pa kako točno izgleda jedan Design Thinkinglaboratorij?


Zadnji, ljetni laboratorij je bio posvećen rješavanju izazova s kojim se gotovo svi mogu poistovjetiti – kako smanjiti ‘švercanje’ u javnom prijevozu. Polaznici točnu temu i izazov saznaju tek na početku samog dvodnevnog laboratorija kako se ne bi unaprijed pripremali i zauzeli stavove, ali i kako bi osjetili primjenjivost i konkretnost metodologije dolaskom do rješenja s kojim su korisnici u pravilu zadovoljni u vrlo kratkom roku. Cijeli proces prate i facilitiraju iskusni, educirani Design Thinking treneri, a radimo u malim timovima kako bismo osigurali kvalitetan prijenos znanja.


Nakon međusobnog upoznavanja polaznika i predstavljanja teme, polaznicima se predstavlja prva faza – empatija. Ključ Design Thinkinga je da sve kreće od korisnika što znači da polaznici doslovno izlaze na teren i razgovaraju s korisnicima raznih profila korisnika. Pa je tako jedna grupa razgovarala s vozačima tramvaja, druga sa studentima, treća sa samim kontrolorima… Iz takvih razgovora saznajemo, primjerice, da se puno ljudi šverca, ali da ih se veliki broj i srami toga, da im je neugodno tek kad ih se uhvati bez karte, a prije ne i druge, često iznenađujuće uvide u ljudsko ponašanje i percepciju samog problema koji želimo riješiti.


Iz te faze dobivamo materijale za koje koristimo u drugoj fazi – (re)definiranju izazova.Svaki tim u kratkom vremenu radi sintezui analizu svih saznanja s terena, te koristeći njih definirala problemsku izjavu na sebi specifičan način, odabirući ključne uvide i interpretirajući potrebe koje stoje iza njih. Jedan od timova je u ovoj fazi, primjerice, zaključio da se „sram“ od švercanja dobiva tek u određenoj zrelijoj dobi, i da je upravo on često motivator za kupnju karte, pa su problemsku izjavu kreirali s tim u vidu.


Na temelju definiranog izazova nizom tehnika za grupni brainstorming polaznici u vrlo kratkom vremenu generiraju na stotine ideja – u fazi ideacije idemo na kvantitetu umjesto na kvalitetu, potičemo „divlje“ ideje umjesto očitih rješenja, i odvajamo generiranje ideja od njihove evaluacije. Svaka je ideja vrijedna jer uvijek nekog drugog može inspirirati na nešto bolje.


Nakon zajedničkog odabira i razrade ideje koja će se razraditi, slijedi možda i najzanimljiviji dio – prototipiziranje! Polaznicima na raspolaganje stavljamo različite materijale – od škara i ljepila do LEGO kockica – sve ono što im može pomoći da ideju iz glave prebace u stvarni svijet. Ovakve – jeftine, brze u grube prototipe koristimo jer su dovoljno funkcionalni za potvrdu koncepta, a istovremeno omogućavaju najbolji mogući neuspjeh – jeftin, brz, bezbolan i s nizom naučenih lekcija.


Konačno, na samom kraju dvodnevnog laboratorija sva rješenja pokazujemo stvarnim korisnicima i od njih dodatno učimo. Prikupljamo povratne informacije koje koristimo kako bismo prototip odmah unaprijedili, ali i učimo o korisniku. Ukratko – radim prototip kao da znamo da smo u pravu, ali ga testiramo kao da znamo da nismo.


Ako želite znati što vas očekuje na jesenskom laboratoriju kojeg po prvi puta održavamo u Rijeci 23. i 24. listopada 2018. i iz prve ruke doživjeti Design Thinking iskustvo, posjetite www.designthinking.hr i prijavite se putem maila [email protected] za nadolazeći Riječki Design Thinking laboratorij!


Jedva čekamo vidjeti što će nam to Riječani novoga osmisliti!