Industrijska vs. domaća hrana: Kako odabirom pravih namirnica sačuvati zdravlje?

P. N.



Zdrava prehrana samo je dio brige o našem zdravlju i preveniranju bolesti, ali i način kojim čineneći nešto dobro za sebe, činimo dobro i svijetu u kojem živimo. Naime, hraneći se zdravim namirnicama brinemo o našem okolišu, podržavamo proizvođače domaće hrane i odgovoran odnos prema cijelom ekosustavu, a meso i jaja iz tradicionalnog, domaćeg uzgoja jedan su od najboljih primjera kako izabrati nešto što je dobro za nas i našu okolinu. 


Jedna od osnovnih razlika između industrijskog uzgoja hrane i tradicionalnog je u vremenu, trudu i trošku koje je potrebno za dobivanje konačnog proizvoda. Industrijski proizvedena hrana razlikuje se od one uzgojene na tradicionalni način po svojoj kvaliteti, nutritivnim vrijednostima i utjecaju na naše zdravlje. 




Razlika između industrijskog i tradicionalnog uzgoja jako se dobro očitava kod uzgoja jaja ili mesa. Jaja iz prirodnog uzgoja, koje su snesle kokoši koje nesmetano pasu, kreću se, jedu biljke, insekte i prirodnu hranu, imaju imaju daleko manje šansi za prijenos salmonele, ali i tri puta više omega-3 masnih kiselina, sedam puta više provitamina A i beta karotena, tri puta više vitamina E, šest puta više vitamina D, četiri puta manje zasićenih masnih kiselina, tri puta manje kolesterola i veći udio folne kiseline koja povoljno utječe na plodnost.


Kada je riječ o mesu, s aspekta proizvođača, tradicionalni uzgoj zahtijeva više rada, a kao produkt ima manju količinu. Proizvodi takvih farmi uglavnom su skuplji, što je i logično jer je njihova glavna vrijednost minimalan rizik za zdravlje ljudi i životinja te očuvanje prirodnih resursa. Potrošači koji kupuju meso iz slobodnog uzgoja jedu visokokvalitetnu namirnicu koju su proizveli domaći proizvođači te na taj način vode brigu o vlastitom zdravlju i paralelno pomažu lokalnoj ekonomiji i malom i srednjem poduzetništvu. 


Drugim riječima, kupujući meso i jaja domaće proizvode, ne brinemo samo o vlastitom zdravlju i o zdravlju naše obitelji, već i o zdravlju cijelog planeta kojeg na ovaj način čuvamo kroz održivi razvoj. 


Kako odabrati najkvalitetnija jaja


Želite li najbolju kvalitetu, tada svakako odaberite jaja s domaćih farmi na kojima kokoši slobodno trče dvorištem – ona su neusporedivo zdravija. Vrlo jednostavan trik koji će vam pomoći da odaberete jaja najbolje kvalitete jest čitanje brojčano-slovnih oznaka otisnutima na njima. Pri tome se vodite jednostavnim pravilom: što niži broj, to je kvalitetniji uzgoj. Ako je prva oznaka 0, tada je riječ o ekološkom uzgoju u kojem kokice slobodno trče dvorištem i ne smiju se dohranjivati.



Jaja nas čine sretnijima


Nutricionisti se slažu kako svakodnevna konzumacija jaja ima višestruke zdravstvene dobrobiti za naš organizam. Ne samo da jačaju naš imunitet, što nam je prijeko potrebno u sezoni prehlada i gripa, već su i bogata hranjivim tvarima poput vitamina A, D i B-12, željeza i proteina. Jaja štite kosti i vid i jačaju mišiće, zbog čega se njihova konzumacija preporuča i trudnicama.


Osim toga, čini se da su poznate poslovice i narodne mudrosti ipak točne. Jaja naime sadrže esencijalne aminokiseline koje smanjuju razinu stresa, ublažavaju tjeskobu i reguliraju serotonin, poznat i kao hormon sreće koji utječe na bolje raspoloženje. Još jedan razlog da pripremite doručak s jajima za sretan početak dana.


Sretni doručak uz savršeni omlet Jamieja Olivera


Sastojci:


2- 3 velika jaja, po mogućnosti domaća


Žlica maslaca


Ribani sir po izboru


Morska sol i svježe mljeveni papar


Priprema:


1. Jaja stavite u plitku zdjelu ili tanjur, dodajte sol i papar i dobro izlupajte vilicom.


2. Na zagrijanoj tavi otopite maslac, dodajte jaja i promiješajte kako bi se ravnomjerno rasporedila po tavi.


3. Kad se omlet s krajeva počne peći, a sredina je još uvijek mekana, dodajte naribani sir, zatim ga nježno presavinite na pola. Omlet treba biti zlatno smeđe boje, a možete ga poslužiti uz malo svježe salate. Sada je vrijeme za vaš sretni doručak.


Zašto je crveno meso važno za naše zdravlje?


Osim mlijeka i jaja, meso je osnovnih izvor životinjskih proteina, a ako ih znate dobro pripremiti, kvalitetno crveno meso poput junetine, govedine i janjetine može biti pravi gastronomski užitak koji je ujedno i bogat nutritijentima.


Proteini iz mesa sadrže visoki udio esencijalnih aminokiselina (koje nemamo u tijelu, već ih moramo unositi hranom), a ujedno je i odličan izvor vitamina B12, željeza i cinka. Upravo zbog toga mnoge mame biraju mladu junetinu kao prvi mesni izbor u dohrani beba. Zbog svojih hranjivih sastojaka, crveno meso može biti jako zdrava i korisna namirnica ukoliko, naravno, ne pretjerate s konzumacijom.


Kako odabrati kvalitetan odrezak?


Najbolji izbor za prepremu mekanog mesa u umaku svakako je juneći but, a mlada junetina u raznim ukusnim varijantama najnoviji je trend u gastro svijetu. Junetina je mlado meso starosti od 12 do 24 mjeseca te je stoga mekša i odličan je izbor za pripremu “na naglo” ili pak uz fini umak i njoke.


Kvalitetna junetina uvijek je na cijeni i dio je ponude najboljih restorana. Stoga, ako ste u prilici, svakako odaberite meso domaćeg uzgoja koje osigurava iznimnu kvalitetu, svježinu i bogatstvo zdravih sastojaka.


Mlada junetina za jake mališane


Jeste li znali da junetina sadrži jedinstveni miks 10 nutritijenata koji su od iznimne važnosti za pravilan rast i razvoj djeteta? Proteini, željezo, cink, vitamini B6 i B12 vašem će mališanu dati sve potrebno za razvoj organizma i snagu te osigurati zdrav imunitet.


Sadržaj izrađen u suradnji sa: SPAR Hrvatska