Brinem o zdravlju, edukativni projekt

Znanje izravno utječe na zdravlje i njegovo očuvanje i zato je edukacija najbolja preventiva. Sa tim ciljem Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije i Novi list udružili su se u projektu pod nazivom »Brinem o zdravlju« u kojoj će najvažnije javnozdravstvene teme i bolesti učiniti javno vidljivijima, te o njima pružiti vjerodostojne informacije. Informativnost i veća razina javne svijesti, jedan su aspekt zajedničkog projekta a drugi velike mogućnosti sprječavanja i liječenja bolesti koje nas pogađaju masovno i često fatalno. No, stilovima života i edukacijom na njih ipak možemo utjecati, što znači da se itekako može utjecati i na razinu zdravstvene sigurnosti kako na osobnom, obiteljskom tako i na planu nacionalnog zdravlja, kao što će nam u nizu tema svakog mjeseca u prilogu »Živjeti zdravo«, na stranicama Novog lista te na portalu Novog lista iznijeti stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a iz Rijeke.

Uz to poremećaj govora – otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže, nesigurnost i zanošenje u hodu. Pojava jednog od ovih simptoma zahtijeva hitnu liječničku obradu i skrb.

Načinom života proizvodimo ali i sprječavamo bolest 

Moždani udar spada u bolesti krvožilonog sustava i možemo reći da je uvelike produkt našeg načina života. Na neke faktore rizika za njegov nastanak ne možemo utjecati, a to su: dob, spol, rasa, prethodno preboljeli moždani udar, naslijeđe, tj. pojava moždanog udara među članovima obitelji.

Međutim, drugu grupu rizičnih čimbenika čine oni na koje možemo utjecati i na njih se treba fokusirati, pogotovo što oni u većoj mjeri utječu na nastanak bolesti nego nepromjenjivi faktori. U tu grupu spada: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, zloporaba droga, tjelesna neaktivnost, pretilost, nezdrava prehrana i stres.

Hrana, tjelovježba i opuštanje prijatelji dobrog zdravlja

U zaštiti od bolesti jako je važna zdrava, uravnotežena prehrana. Osnovu prehrane treba činiti povrće, voće, namirnice bogate neprobavljivim biljnim vlaknima, riba (pogotovo plava riba), krto bijelo meso. Najbolja prehrana je raznovrsna i svježe pripremljena, bez porcije povrća neka vam ne prođe ni jedan dan. Izbjegavajte 3 bijele smrti: bijelo brašno, bijeli šećer i sol.

I u Primorsko goranskoj županiji moždani udar je među vodećim uzrocima smrtnosti. U 2014. godini u Primorsko goranskoj županiji od cerebrovaskularnih bolesti je oboljelo 2.530 osoba, a moždani infarkt je ubio 238 osoba, što daje stopu od 80 umrlih na 100.000 stanovnika. Mnoge osobe žive s trajnom invalidnošću zbog posljedica moždanog udara, pa ta bolest predstavlja velik teret za pojedinca, obitelj i društvo. Stoga je jedno od važnih usmjerenja u radu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ u Rijeci i županijski Program prevencije bolesti srca i krvožilja kod stanovnika Primorsko-goranske županije, koji se provodi u sklopu projekta »Zdrave županije«.

Tjelesna aktivnost nužna je to barem 30 minuta svaki dan. Redovita tjelesna aktivnost održava zdravu srčanu funkciju te tako pozitivno djeluje i na uredno održavanje moždane cirkulacije. Izaberite onu tjelesnu aktivnost koja vam najviše odgovara: trčanje, hodanje, planinarenje, vožnja biciklom, plivanje, ples…Želite li zaštitu od moždanog udara nemojte pušiti niti piti alkohol, a stres smanjite na minimum.Izbjegavajte stresne situacije, pronađite nešto lijepo u svakom danu i prakticirajte ono što vas opušta (slušanje glazbe, šetnja u prirodi, druženje s dragim ljudima, čitanje knjige…)Važno je biti mentalno aktivan. I nakon umirovljenja preporučuje se držati mozak u kondiciji čitanjem, rješavanjem križaljki, rebusa, sudoku križaljki, igranjem šaha i drugim aktivnostima. 

Tko je pod povećanim rizikom?

 Ako dođe do moždanog udara, uz oboljelu osobu najčešće su članovi njene obitelji, prijatelji ili suradnici. Od životne je važnosti rano prepoznati simptome moždanog udara i pravilno reagirati. Što nam je, dakle, činiti?Pod povećanim rizikom za nastanak moždanog udara su starije osobe koje su već pretrpjele moždani udar, srčani bolesnici, osobe s povišenim krvnim tlakom, dijabetičari. Radi se o hitnom stanju i oboljeloj je osobi potrebna što hitnija liječnička pomoć. Ako sumnjate da je osoba pretrpjela moždani udar koristite se tzv. FAST metodom za provjeru simptoma. FAST je akronim od slijedećih engleskih riječi: Facial weakness – slabost lica, Arm weakness, slabost ruke, Speech problem – teškoće s govorom i  Test the signs/Time) –  provjera simptoma i vrijeme! 

Facial weakness : oboljela osoba ne može se nasmiješiti (ili može samo s jednim kutem usana) ili namrštiti, a oko i usta s jedne strane lica mogu se objesiti. Recite osobi da se nasmije, pogledajte je li lice simetrično

Arm weakness: oboljela osoba može podignuti samo jednu ruku, ne može stisnuti šaku ili je stisak jedne ruke znatno slabiji od druge.

Zatražite da podigne ruke

Speech problem: oboljela osoba ne može razgovjetno govoriti, a možda neće ni razumjeti što joj se govori.

Zamolite osobu da izgovori jednostavnu rečenicu

Test the signs/Time: provjera simptoma ili vrijeme: provjerite ove simptome i što hitnije zovite medicinsku pomoć

Hitna pomoć: 194 ili 112 

Postoji i naša inačica simptoma također akronim GROM: pri čemu se na jednak način test izvodi kao u FAST metodi a naziv GROM dolazi od riječi Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne. 

Svijest, puls i disanje

 Ako sumnjate da je osoba doživjela moždani udar hitno zovite medicinsku pomoć, pobrinite se da osoba koju je pogodio moždani udar što prije stigne u bolnicu, ohrabrite je i utješite i recite da ste pozvali pomoć. Do dolaska hitne pomoći pratite životne funkcije oboljele osobe – razinu svijesti, puls i disanje. Nemojte davati ništa piti i jesti jer osoba može imati poteškoća s gutanjem. Ako u bilo kojem trenutku dođe do zastoja vitalnih funkcija – prestanka rada srca i disanja – oboljeloj osobi do dolaska hitne pomoći treba pružiti prvu pomoć vanjskom masažom srca i umjetnim disanjem.

Svaka minuta dodaje život

Svaka minuta u djelovanju kod moždanog udara dodaje osobi mogućnost preživljavanja i jako smanjuje mogućnost i opseg invalidnosti. Primjerice, kod moždanog udara kojeg je uzrokovao tromb, treba što hitnije biti primjenjena trombolitička terapija koja rastvara ugruške.

 www.zzjzpgz.hr